Uoči obilježavanja Dana planete Zemlje, 22. aprila, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u petak godišnji izvještaj o stanju svjetske klime, promjenama koje su se dogodile na planetarnom nivou zbog rekordnih količina stakleničkih plinova u atmosferi.
Ledenjaci se tope nevjerovatnom brzinom i to ništa ne može zaustaviti, a globalni nivoi mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvom desetljeću mjerenja od 1993. do 2002. godine, upozorio je danas UN, a prenose svjetske agencije.
U izvještaju se navodi da je prosječna temperatura planete 2022. godine bila viša za 1,15 stepeni Celzijusa u odnosu prema predindustrijskom razdoblju (1850.-1900.) i da je osam proteklih godina bilo najtoplije od početka mjerenja, uprkos zahladnjenju koje je uzrokovao klimatski fenomen La Nina tri godine zaredom, prenosi AFP.
Svijet bi mogao oboriti novi rekord kad je riječ o prosječnoj temperaturi 2023. ili 2024. godine zbog klimatskih promjena i očekivanog zatopljenja zbog povratka El Nina, upozorili su klimatolozi.
Po WMO-u, “led na moru kod Antarktike dosegao je najniži nivo ikad zabilježen, a topljenje nekih evropskih ledenjaka doslovno je oborilo rekorde.”
– Već smo na velikom gubitku kad su u pitanju ledenjaci jer je koncentracija CO2 već jako visoka i postoji rizik da će nivo mora nastaviti rasti hiljadama godina koje dolaze – rekao je AFP-u generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas.
Topljenje ledenjaka ne može se zaustaviti “osim ako se ne pronađe neki način da se ukloni CO2 iz atmosfere”, rekao je on.
Referentni ledenjaci otopili su se puno više od prosjeka u zadnjih deset godina. Od 1970. godine otopili su se za gotovo 30 metara. Evropske Alpe oborile su rekorde kad je riječ o topljenju ledenjaka zbog kombinacije slabih snježnih padavina i dolaska saharske prašine u martu 2022. godine, kao i toplinskih valova od maja do početka septembra.
Situacija sa švicarskim ledenjacima posebno je dramatična. Izgubili su 6 posto volumena između 2021. i 2022. godine, a od 2001. do 2022. čak trećinu. Prvi put nimalo snijega nije preživjelo ljeto, čak ni na najvišim lokacijama gdje se provode mjerenja, i nije bilo akumuliranja svježeg leda.
Suša, poplave i toplinski valovi pogađaju velike dijelove svijeta, a s time povezani troškovi ne prestaju rasti.
Toplinski valovi odnijeli su u Evropi prošle godine 15.000 ljudskih života.
– Emisije stakleničkih plinova ne prestaju rasti, klima se i dalje mijenja i stanovništvo cijelog svijeta teško je pogođeno ekstremnim meteorološkim i klimatskim fenomenima – upozorio je Taalas.
On je naglasio da bi se “ta negativna tendencija meteoroloških uvjeta i svih tih parametara mogla nastaviti do 2060-ih, neovisno o našem uspjehu u ublažavanju klimatskih promjena.”
– Dosad smo emitirali toliko CO2 u atmosferu da će trebati nekoliko desetljeća da bi se zaustavila te negativna tendencija. Već smo izgubili bitku kada je u pitanju topljenje ledenjaka i podizanje nivoa mora, to je dakle loša vijest – rekao je on.
Ali, ipak uprkos svemu postoji nada. U prvom redu jer zelene energije postaju jeftinije od fosilnih goriva, rekao je Taalas, istaknuvši da se planeta ne kreće više prema zatopljenju od 3 do 5 stepeni Celzijusa kao što je bilo predviđeno 2014. godine, nego prije prema zatopljenju od 2,5 do 3 stepena Celzijusa.
– U najboljem slučaju, još bismo mogli postići zatopljenje od 1,5 stepeni, što bi bilo najbolje i za dobrobit čovječanstva i za biosferu i za svjetsku ekonomiju – rekao je Taalas, istaknuvši da su 32 zemlje smanjile emisije stakleničkih plinova, a da se to nije odrazilo na rast njihovih ekonomija.
– Države su se pokrenule, kao i privatni sektor – rekao je on . Izrazio je s druge strane žaljenje što samo polovina od 193 države članice Ujedinjenih naroda imaju sisteme za rano upozoravanje.
RTV Slon/Fena
