Bosna i Hercegovina i njezini građani tokom protekle 2023. godine suočili su se s brojnim i različitim izazovima, ali i napravili uslovni korak naprijed prema Europskoj uniji.
Međutim, pred našom zemljom su u 2024. godini brojna politička, pravosudna, reformska, gospodarska i općenito društveno izazovna vremena. Vlasti na svim nivoima su za iduću godinu obećali ubrzanje procesa europskih integracija, stvaranje uslova za bolju privredu, bolju zdravstvenu zaštitu, poboljšanu socijalnu politiku, bolje uslove života, mir i stabilnost.
Vijeće Ministara BiH i približavanje EU
Bosna i Hercegovina početkom 2023. godine dobila je novu državnu vlast, nekoliko mjeseci nakon održanih izbora. Nakon niza godina čvrstog savezništva s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH i Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Stranka demokratske akcije (SDA) prešla je u opoziciju. Novu vlast je formirala koalicija “Trojka” koju čine SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), te HDZ BiH i SNSD sa svojim koalicijskim partnerima.
Nova državna vlast ambiciozno je isticala potrebu za nužnim europsko-reformskim procesima, iskrenom odnosu unutar koalicije, saradnji i osiguranju boljih uslova za život. Optimistične ambicije utemeljile su se na odluci Europske komisije da dodijeli status kandidata Bosni i Hercegovini za članstvo u Europsku uniju.
Nakon krize izazvane napadom Rusije na Ukrajinu, Bosna i Hercegovina, zajedno s Ukrajinom i Moldavijom, dobila je kandidacijski status. Naime, EU je procijenila da je proces proširenja jedan od ključnih elemenata njezinog odgovora na globalne sigurnosne izazove. Prema mišljenju mnogih, prilika je to za BiH koja se ne propušta, ali za otvaranje pregovora moraju se usvojiti konkretni reformski zakoni i pokazati politička volja za članstvom.
Parlamentarna skupština BiH do kraja augusta usvojila je pet zakona iz europskog reformskog paketa, čime je naša zemlja dobila nove zakone o slobodi pristupa informacijama, Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), ombudsmanu, vinu i strancima. Također, u decembru je BiH napravila korak bliže EU kada je Zastupnički dom PSBiH usvojio zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Lideri su nakon usvajanja ovih reformi najavili nastavak takvog tempa i usvajanje još nekoliko važnih zakona do kraja godine, uključujući onaj o sudovima. No, upravo je taj zakon postao novim kamenom spoticanja koji će dovesti do ozbiljnih sukoba i lomova u vlasti.
Milorad Dodik je koalicijskim partnerima u vlasti ispostavio ultimativni zahtjev da novo sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude Banja Luka, te zatražio donošenje novog zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se iz njega eliminiralo troje stranih sudaca koje postavlja predsjednik Europskog suda za ljudska prava, a sve na tragu ispunjavanja svih 14 uslova Europske komisije.
Ipak, političari u BiH se nadaju se kako bi usvajanje još tri do četiri reformska zakona moglo biti dovoljno za zeleno svjetlo za početak pregovaračkog procesa.
Nova Federalna vlada
Vlada Federacije BiH formirana je gotovo sedam mjeseci nakon Općih izbora održanih u oktobru 2022. godine. Ova entitetska Vlada ima predsjednika i 16 ministara, a u novom sazivu su ministri iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, HDZ-a 1990, Naše stranke i Naroda i pravde (NiP).
Sjednica Zastupničkog doma na kojoj je potvrđena Vlada održana je dan nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH s ciljem bržeg formiranja Vlade Federacije BiH.
Schmidt je 27. aprila donio, među ostalim, privremenu odluku koja vrijedi samo za ovaj izborni ciklus čime je omogućio formiranje nove vlade koja tada već nije bila formirana gotovo sedam mjeseci od općih izbora, zbog osporavanja iz Stranke demokratske akcije, vodeće bošnjačke stranke u BiH, kao i opozicione Demokratske fronte (DF) Željka Komšića.
Nermin Nikšić (SDP) je preuzeo Vladu i najavio programe stimulacije za izvoznike, olakšice za registraciju novih firmi, te privlačenje stranih investitora, osiguravanje kvalitetnijeg zdravstva, uvođenje kategorije tzv. socijalnih penzija, te jačanje institucija za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i zaustavljanje iseljavanja iz BiH. Provedba tih obećanja umnogome je otežana zbog krhke većine u Parlamentu FBiH.
Sporni zakoni u RS-u
U novu 2023. godinu Republika Srpska ušla je s novom Vladom na čelu sa Radovanom Viškovićem (SNSD). Preuzimajući dužnost, u Programu rada Višković je istaknuo kako će ključne reformske oblasti u fokusu rada nove Vlade RS-a biti definirane kroz pet stubova: ekonomski rast, digitalizacija RS-a te reforma javnih poduzeća, zdravstvena i socijalna politika i demografska obnova.
Međutim, Republika Srpska naišla je na žestoke kritike Europske unije nakon što su u ovom entitetu usvojeni sporni zakoni o kriminalizaciji klevete, a zatim i o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija kojim se predviđa registriranje nevladinih organizacija kao “stranih agenata” te im se nameće strogi nadzor i uvodi mogućnost zabrane rada.
Također je usvojen Nacrt zakona o imunitetu, koji predviđa da dužnosnici izvršne vlasti – entitetski predsjednik, potpredsjednici, premijer i ministri – ne mogu kazneno odgovarati za postupke u okviru svojih dužnosti.
To je uslijedilo nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio zakone koje je usvojila Narodna skupština RS-a u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH te nakon odluke da će se bilo kakve nezakonite radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao kazneno djelo.
Dodik u sukobu s pravosuđem BiH i međunarodnom zajednicom
Milorad Dodik je tokom godine neprestano zaoštravao polemiku s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH pri čemu je najžešće napadao Schmidta, ali i veleposlanike SAD-a i Velike Britanije, država pod čijim je dugogodišnjim sankcijama.
Ne prestaje verbalni obračun s visokim predstavnikom za BiH, čiji legitimitet uporno osporava navodeći da ga nije formalno potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a zbog čega, kako kaže, RS nema obvezu s njim surađivati.
Zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka, Dodik je u oktobru dobio optužnicu Tužiteljstva BiH, a u decembru je zbog toga morao i na optuženičku klupu u Sudu BiH. Bude li osuđen, prijeti mu šest mjeseci do pet godina zatvora te zabrana obnašanja dužnosti u tijelima vlasti zbog čega Dodik prijeti dodatnom radikalizacijom svog političkog djelovanja. Najavio je da će se još jače zalagati za neovisnost RS-a.
Europska je komisija u svom izvješću o napretku BiH u 2023. konstatirala kako upravo ovakve prijetnje i secesionistička retorika ugrožavaju mir i stabilnost države.
Pravosudni izazovi
Takozvana afera “Respiratori” koja je izazvala ogromno zanimanje javnosti, nakon više od dvije godine suđenja, u aprilu je u prvostepenoj presudi dobila sudski epilog. Bivši premijer entiteta Federacija BiH Fadil Novalić, nekadašnji direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik ”Srebrene maline” Fikret Hodžić proglašeni su krivima. Prvostepenom presudom Fadil Novalić osuđen je na četiri godine zatvora, Fikret Hodžić na pet, a Fahrudin Solak na šest godina. Još uvijek se čeka drugostepena presuda.
Koncem ove godine veliko zanimanje javnosti i nevjericu izazvala su hapšenja i optužnice koje su potresle političku i pravosudnu javnost. Pljuska na rad bh. pravosudnih institucija dogodila se nakon što je uhapšen predsjednik Suda BiH Ranko Debevec koji je optužen da je zloupotrijebio položaj i dozvolio prisluškivanje sudaca i uposlenika Tužiteljstva BiH koji su radili na predmetima organiziranog kriminala. Istim povodom uhapšen je i nekadašnji direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić.
Kroz iduću godinu će se pokazati je li ovakvo bh. pravosuđe spremno voditi velike i za javnost zanimljive postupke. Iz Europske komisije navode da pravosuđe nije napredovalo po pitanju nezavisnosti i nepristranosti, te da se situacija pogoršava.
BiH i EU integracije
U izvještaju Europske komisije o napretku BiH u 2023. godini stoji da je ostvaren ograničeni napredak u provedbi reformi te je Komisija dala uslovnu preporuku za otvaranje pregovora o članstvu u martu, no samo ukoliko do tada bude postignut “odgovarajući stepen usklađenosti” s kriterijima EU, a što bi značilo usvajanje bar još tri do četiri reformska zakona kako bi se dobilo zeleno svjetlo za pregovarački proces.
Ono što otežava proces ispunjavanja uslova je stavka da “prijetnje i secesionistička retorika ugrožavaju mir i stabilnost države”.
Ipak, nakon što su čelnici Europske unije poručili da su njihova vrata za našu zemlju širom otvorena, iako se određeni uslovi trebaju ispuniti da bi se kroz njih prošlo, Bosna i Hercegovina optimistično izlazi iz 2023. godine.
Prvi veliki test pred našom zemljom u idućoj godini naći će se u matu kada BiH može otvoriti pristupne pregovore s EU, a drugi u oktobar za kada su zakazani Lokalni izbori. Također, započeti pravosudni procesi i njihove presude mogu bitno usmjeriti političku budućnost Bosne i Hercegovine u godini pred nama koja je i više nego izazovna.
RTV Slon/FENA
