Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u posljednje vrijeme stiže veliki broj upita vezanih za invalidske penzije i pravo na zasnivanje radnog odnosa za one koji ostvaruju pravo na invalidsku penziju, te mogućnosti drugih oblika rada.
Ključne Izmjene
Članom 1. izvršena je dopuna člana 89. Zakona, gdje je naziv člana dopunjen riječima “i invalidsku”, te je dodan stav (2) kojim je propisano da se pravo na invalidsku penziju obezbjeđuje korisniku koji nije u obaveznom osiguranju.
Ovo znači da osoba koja ostvaruje invalidsku penziju, a zasnuje radni odnos, za posljedicu ima obustavu isplate penzije.
Pravo na invalidsku penziju
Pravo na invalidsku penziju stiče osiguranik kod kojeg je utvrđena prva kategorija invalidnosti, odnosno kod kojeg postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, prva kategorija invalidnosti znači da osiguranik nije sposoban za rad na bilo kojem radnom mjestu, niti se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom može osposobiti za druge poslove.
Dakle, osoba koja je ostvarila invalidsku penziju, to jest izgubila radnu sposobnost, nema apsolutno preostale radne sposobnosti.
Kontradiktornost rada i invalidske penzije
Potpuni gubitak radne sposobnosti koji vodi ostvarivanju prava na invalidsku penziju i poslije toga zasnivanje radnog odnosa jednostavno nisu mogući, jer osoba je sposobna ili nije sposobna za rad.
“Još jednostavnije, zasnivanje radnog odnosa osobe koja je ostvarila invalidsku penziju je pravno nemoguće jer osnovni preduslov za sklapanje ugovora o radu je postojanje radne sposobnosti radnika, koja u ovom slučaju ne postoji”, kazao je resorni ministar Adnan Delić.
Ratni vojni invalidi mogu dok primaju penziju zasnivati radni odnos, osim onih koji su se penzionisali po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju jer član 8 ovog Zakona koji je u resoru Ministarstva za boračka pitanja kaže da se korisniku penzije ostvarene prema ovom zakonu koji zasnuje radni odnos ili započne obavljati samostalnu djelatnost penzija obustavlja, odnosno ne isplaćuje za vrijeme trajanja zaposlenja ili radnog odnosa.
“Ali to nema nikakve veze ni sa Zakonom o penzijsko – invalidskom osiguranju, niti sa usvojenim izmjenama. Ovo je zakon iz resora Ministarstva za boračka pitanja”, navodi Delić.
Ostali oblici rada
Invalidsku penziju ne treba miješati sa ostvarivanjem prava na ličnu invalidninu po osnovu propisa iz oblasti socijalne zaštite jer te naknade nemaju nikakav negativan utjecaj na primanje invalidske penzije.
Također, svi drugi oblici faktičkog rada po drugim pravnim osnovama, kao što su ugovor o djelu, autorski ugovori, naknade za obavljanje poslova u upravnim i nadzornim odborima ili drugim tijelima, nemaju negativan utjecaj na penziju.
Osobe koje su ostvarile invalidsku penziju ili ličnu invalidninu mogu se baviti ovim aktivnostima i primati naknadu bez obustave penzije.
“Na kraju, želimo naglasiti da se suštinski ništa nije promijenilo u ovom segmentu donošenjem izmjena zakona. Ovakvo stanje i poredak stvari postoje otkad postoji penzijski sistem”, smatra Delić.
