Uoči 27. godišnjice od stradanja mladosti Tuzle, kada je 25 . maja 1995. ubijena 71 mlada osoba, a ako 140 njih ranjeno, želi se dati poseban osvrt sa naučnog aspekta na ovaj događaj, što do sada nije bio slučaj.
Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu organizovali su okrugli sto u Memorijalnom centru Kapija o temi “Tuzlanska kapija – ubijanje mladosti 1995. – nekažnjeni ratni zločin”, jer ovaj događaj zaslužuje mnogo veću pažnju, posebno u vrijeme negiranja genocida i neprocesuiranja odgovornih za ovaj zločin, rečeno je ovom prilikom.
”Evo mi smo to pokušali sa ovim okruglim stolom otvoriti neka pitanja, koja će dati odgovore, ne sve ali jedan dobar dio odgovora na ono što se sve u toj silnoj propagandi radi, kako bi se ne samo umanjio, nego i neutralisao ovaj događaj”, kazao je prof. dr. Izet Šabotić, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Kako je rečeno ovo prilikom živimo u tzv. memorandumskom vremenu, rekao je direktor Institituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu prof. dr Rasim Muratović.
Riječ je o Memorandumu 2. koji u devet tačaka govori, između ostalog o sljedećem, negirat ćemo sve što smo učinili, a očit primjer za to je Kapija, štititi ćemo naše ratne zločince, hapsiti branioce BiH i suditi pred našim sudovima, a u to vrijeme ćemo destabilizirati političko i državno rukovodstvo BiH, rekao je između ostalog profesor Muratović.
”To je jedno memorandumsko, jedno vrijeme negiranja onoga što je učinjeno i najava novih ratova. Oni ne moraju biti oružani, kao što je to Slobodan Milošević najavio 1989. na Gazimestanu, ali mogu biti ovakvi, kako sam rekao”, istakao je prof. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti.
”Evo bavimo se 30 godina u praksi izučavanjem zločina i čovjek s pravom postavlja sebi pitanje kakvi su to morali biti ljudi da ubiju 71 dijete i rane 140 djece”.
Zato je bitno u ovo vrijeme sa naučnog aspekta dati jasan odgovor zasnovan na činjenicama za zločin na Tuzlanskoj kapij. Dino Kalesić, kome je u ovom zločinu ubijen trogodišnji sina istakao je da je ovo pravi put da se struka uključi i da se činjenicama dođe do istine.
”Moram priznati da sam umoran i da je to jedna velika količina i umora i stresa i težine ali i s druge strane jedna velika obaveza i želja da se drži Kapija u fokusu, samo put do istine i do pomirenja i do boljih odnosa na ovim prostorima jesu udžbenici”, kazao je Dino Kalesić, roditelj ubijenog Sandra.
Udžbenici će budućim generacijama ostaviti pisani trag o ovom monstrouznom zločinu koji se dogodio na Tuzlanskoj kapiji i na taj način će se nastaviti sa njegovanjem kulture pamćenja. Na ovom okruglom stolu predočeno je desetak radova, koji će biti objavljeni u Zborniku radova.
