Informacija o povećanju plata od nove godine obradovala je radnike u rudnicima pri kraju 2023. godine. Kako je definisano Kolektivnim ugovorom, osnovica plate je povećana sa 230 na 350 KM, a topli obrok sa 14 na 17 KM.
”Na puni fond izrađenih sati, u prosjeku svaki radnik u rudnicima uglja u FBiH će ostvariti uvećana materijalna prava u iznosu od preko 200 KM”, navodi Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika u FBiH.
Međutim, rudari iskazuju nezadovoljstvo zbog loših uslova u kojima i danas rade. Svjesni su da će rudnici u narednim godinama biti zatvoreni.
”Tako da smo mi u jednom nezavidnom položaju, međutim samo izuzetno jaka volja, nadljudski napori svih uposlenika koji se bukvalno bore sa svim tim teškoćama, daju nam ove rezultate za koje možemo reći da su na zavidnom nivou za ove uslove rada”, ističe Šemsudin Avdić, poslovođa u Službi za proizvodnju Rudnika Mramor.
Iako u takvim uslovima, od radnika se očekuje veća proizvodnja. Iz Elektroprivrede BiH navode da bi jedino tako mogli garantovati kupovinu uglja od rudnika iz Koncerna, a ne od privatnih preduzeća.
”Elektroprivreda BiH sa svoje strane je spremna kroz dokapitalizaciju i mi to činimo, uraditi sve da naši rudnici proizvedu dovoljne količine uglja. Uistinu se nadam da 2024. godina treba da bude zadnja godina kada ćemo kupovati ugalj van rudnika koji su u koncernu Elektroprivrede”, navodi Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH
Federalni premijer kaže da su kolektivnim ugovorom definisane i obaveze radnika, a to je bolja proizvodnja. Čak se nada da će iz mjeseca u mjesec u ovoj godini obarati rekorde.
”To je ono što će dati stabilnost i sigurnost elektroenergetskom sektoru. To je ono što će nam osigurati da Uprava Elektroprivrede kvalitetnim radom i ponašanjem ostvare dobit da ne idu prema trgovcima, nego da oni budu ti koji će raditi i nivelirati potrošnju električne energije i trgovati na berzu i ostvarati dobit i stvarati pretpostavke za kvalitetnije uslove rada svima koji rade u elektroenergetskom sektoru”, naglašava Nermin Nikšić, premijer FBiH.
Ovaj sektor u narednom periodu će se morati prilagođavati novom vremenu, čega su svjesni nadležni. Nije daleko 2030. godina do kada je planirano smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto, a ni 2050. kada bi trebalo gasiti termoblokove i rudnike. No, energetski sektor, poručuju, do tada mora živjeti, pa i radnici koji su dio njega, osjetiti olakšanje.
