Na lokaciji jednog od najzloglasnijih koncentracionih logora, logora Omarska, danas je u organizaciji Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalnog saveza logoraša regije Banja Luka, Udruženja logoraša „Prijedor `92.“, Udruženja logoraša Kozarac te Udruženja građana „Sedra“, obilježena 30. godišnjica početka raspuštanja ovog logora.
Preživjeli logoraši, porodice ubijenih logoraša, članovi udruženja, na ovom su mjestu još jednom podsjetili na počinjene zločine i neopisivi teror počinjen u ovom koncentracionom logoru.
Predsjednik Regionalnog saveza logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović je kazao Feni da ono što logoraše najviše boli je činjenica da još uvijek nisu procesuirani svi odgovorni za ove zločine.
– Prije svega mislimo na same kreatore ovoga logora, one koji su osmislili to da ovo bude logor i organizovali sve, a to su članovi kriznog štaba Opštine Prijedor koji do dan danas izbjegavaju tu ruku pravde koja bi trebala da ih stigne, ne samo za logor Omarska, nego i sve druge prijedorske logore, ali i sve druge zločine na području tadašnje opštine Prijedor koji su počinjeni, koje su oni kreirali, osmislili, organizovali – istaknuo je Duratović.
Ne znamo, dodao je on, šta Tužilaštvo BiH čeka.
Kaže da su danas podsjetili i na sveukupni obim zločina koji je počinjen u Prijedoru, na 501 lokaciju na kojoj su ekshumirani posmrtni ostaci, na više od 60 pravosnažnih presuda za ratne zločine.
– Govorili smo da su posmrtni ostaci ekshumirani u 10 opština u tri države, ali da su posmrtne ostatke Prijedorčana nosile Sana, Una, Sava, Dunav i Vrbas. Pet rijeka je u BiH i šire nosilo posmrtne ostatke Prijedorčana, što govori o obimu zločina. Oni koji su kreirali zločine i htjeli da uklone Bošnjake i Hrvate sa ovoga područja nisu samo deportovali žive nego i mrtve – istaknuo je Duratović.
Po njegovim riječima, to dokazuju i grobice koje su ekshumirane – Hrastova glavica, Sanski Most, Jama lisac u Bosanskoj Krupi itd.
Duratović kaže da, osim što zločinci nisu željeli da živi više budu tu, čak su i posmrtne ostatke iznosili iz Prijedora i sakrivali na nekim drugim lokacijama, odnosno drugim opštinama.
Nakon što je prošlo 30 godina od počinjenih zločina, Duratović ističe da je kultura sjećanja bitna za one koji su to preživjeli, a da za buduću generacije „moramo uvesti kulturu pamćenja, prenijeti njima ta naša sjećanja i uvesti kulturu pamćenja, prenositi to“.
– Mi možemo sada govoriti, organizirati skup, komemoraciju, prenijeti to, reći, ali mi moramo to naše sjećanje na određeni način ovjekovječiti. Treba obilježiti sva ova mjesta masovnih zločina, sve logore, sva mjesta ekshumacija, pisati knjige, ovo što mi nosimo u svojim glavama prebaciti na papir ili video vrpcu. Samo na taj način možemo garantovati da će se istina o ovim zločinima prenositi na buduće generacije – smatra Duratović.
Napominje da je napisan određen broj knjiga i snimljeno dokumentarnih filmova, ali da je neophodna i institucionalna podrška, kako bi došlo do te kulture pamćenja, “koja treba ostati iza nas”.
Duratović kaže da će kulturi pamćenja doprinijeti i izgradnja memorijalnog centra u Kamičanima.
– To je ono što smo mi sebi ovdje zadali kao glavni zadatak, da u narednom periodu izgradimo to i da u taj memorijalni centar stavimo sve što imamo, što smo prikupili do sada i što ćemo prikupiti dok smo mi preživjeli svjedoci živi – zaključio je Duratović.
(RTV Slon/Fena)
