Novinarke i novinari povodom izvještavanja o femicidu: Možemo li drugačije?

U Bosni i Hercegovini desio se još jedan slučaj femicida. Uprkos brojnim preporukama o ulozi medija u prevenciji i odgovoru na nasilje nad ženama i dalje svjedočimo nedopustivim propustima i kršenju etičkih standarda. U manjini su mediji sa evidentnim profesionalnim napretkom koji o ubistvu izvještavaju kao o krajnjem obliku nasilja nad ženama i širim kontekstom ovog ozbiljnog društvenog problema. Medijskim prostorom dominira senzacionalizam, a u naslovu se ističu relativizirajuće uporedbe ubistva sa “emotivnom dramom” ili “krajem tragične ljubavi”. Primjetno je također iznošenje neadekvatnih detalja koji nisu u javnom interesu i koji retraumatiziraju porodicu i osobe koje trenutno žive u nasilnom odnosu.

Imajući u vidu značaj medijskog izvještavanja u prevenciji i edukaciji javnosti o nasilju nad ženama i femicidu, etičke i profesionalne standarde medijskih radnika, te činjenicu da neprimjereno medijsko izvještavanje nije bezazleno, te da može potaknuti efekat imitiranja, pozivamo kolege i kolegice da preispitaju način izvještavanja o ubistvima žena slijedeći osnovne etičke smjernice koje prenosimo iz različitih resursa:

NE SUGERIRATI KRIVNJU ŽRTVE – efekat koji se stvara ističući pozitivne osobine počinitelja.

ŠTITITI DOSTOJANSTVO ŽRTVE I NJENIH SRODNIKA – treba da bude temeljni etički princip i vodilja u izvještavanju. Prisustvo djece obavezuje medijske radnike na zaštitu identiteta maloljetnog lica.

FOKUS IZVJEŠTAVANJA STAVITI NA INSTITUCIONALNI ODGOVOR – potrebno je istražiti da li je bilo prethodnih prijava nasilja, kako su reagirale institucije, obavijestiti javnost o subjektima zaštite, dostupnim servisima podrške, zloupotrebi vatrenog oružja.

ODMAKNUTI SE OD SENZACIONALIZMA – femicid je potrebno staviti u širi kontekst, izabrati relevantne stručnjake/inje za razgovor o porodičnom nasilju, uz statističke podatke o povećanom broju ubistava, a senzacionalizmom i terminima “brutalno”, “šokantno”, izolujemo ovaj ozbiljni društveni problem kao zaseban i izolovan slučaj, te doprinosimo popularizaciji nasilja.

ISPRATITI SLUČAJ DO KRAJA – ukoliko mediji nastave izvještavati o slučaju sa fokusom na zakonske sankcije i podsjete javnost na krivičnu odgovornost ubistva i femicida, doprinijet će prevenciji i informisati javnost o tome da nasilje i da konačni i najbrutalniji oblik nasilja nad ženama – femicid – nosi krivičnu odgovornost.

Za dodatnu edukaciju preporučujemo resurse:

Smernice za medijsko izvještavanje o nasilju prema ženama koje je pripremila Grupa „Novinarke protiv nasilja prema ženama”.

UN Women  istraživanje  o medijskom izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju nad ženama u BiH za 2020. godinu sa Preporukama za medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju.

Medijski kodeks – Vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu , pripremljen u koordinaciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Hrvatskog novinarskog društva, pravosudne i policijske akademije i velikog broja konsultiranih novinara i novinarki.

Kodeks za štampane i online medije BiH Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini.

Medijski radnici i radnice se mogu pridružiti inicijativi za odgovorno izvještavanje o nasilju nad ženama, porodičnom nasilju i femicidu upisivanjem imena i prezimena, zvanja i redakcije (opcionalno) na ovom linku. O svim prikupljenim potpisima podrške, izvijestit ćemo javnost.

Potpisnici/e dokumenta otvorenog za potpisivanje možete pronaći na  ovom linku.

Vezane vijesti

TUZLA