Centralna banka BiH (CBBiH), u suradnji s MMF-om, planira novi okvir obavezne rezerve koji bi trebao stupiti na snagu od 1. januara 2023. godine, a kojim se predviđa uvođenje održavanja obavezne rezerve u stranim valutama, što će omogućiti veću fleksibilnost u primjeni instrumenta obavezne rezerve (valutna diferencijacija stope obvezne rezerve i politike naknade).
“Jedan do ciljeva je smanjenje euroizacije pasive (i aktive) sektora komercijalnih banaka”, kazao je Dejan Kovačević, rukovoditelj Ureda CBBiH za monitoring i analize tokom tematskog susreta predstavnika Centralne banke BiH s novinarima.
Govoreći o temi “Instrument obvezne rezerve u valutnom odboru”, podsjetio je da je monetarna politika, Zakonom o Centralnoj banci BiH, povjerena Centralnoj banci BiH, čime je i ustanovljen valutni odbor, odnosno čvrsto vezanje KM za euro.
Uvođenjem i primjenom valutnog odbora, BiH je, kako je pojasnio, preuzela monetarne uvjete eurozone i, uvjetno, rečeno monetarnu politiku Europske centralne banke.
“Ono s čim se danas suočavamo jest ogroman šok koji je pogodio cijeli svijet: ograničena je ponuda određenih resursa, energenata, prije svega, nafte i plina, zbog dešavanja u Ukrajini nakon izlaska iz korone, poremećeni su lanci opskrbe i sve te stvari su rezultirale skokom cijena osnovnih energenata i hrane, koji je rezultirao rastom inflacije. S tim se, manje – više, suočava cijeli svijet, pa tako i mi”, naveo je Kovačević prema čijim se riječima u centralnim bankama obaveznim rezervama reguliše likvidnost komercijalnih banaka.
Valutni odbor Centralne banke BiH (CBBiH) dao je svoj doprinos ekonomiji zemlje i osigurao njenu monetarnu stabilnost kao jedan od ključnih faktora makroekonomske stabilnosti, istaknuto je.
RTV Slon/Akta.ba
