U Tuzli je danas održana Javna debata o jačanju kapaciteta za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Učestvovali su predstavnici svih institucija uključenih u problematiku nasilja, kako bi ukazali na problem i iznašli rješenja za adekvatniju zaštitu žrtava. Učesnici su istakli da se i danas nasilje minimizira i da često nema adekvatne reakcije nadležnih.
Nasilje nad ženama i u porodici je sve prisutnije u našem društvu. Podaci nevladinih organizacija su zabrinjavajući. Samo u ovoj godini, pomoć u Udruženju ”Vive žene” zatražilo je 250 žrtava nasilja. Njihovi podaci govore i da se broj slučajeva femicida povećava.
”U Sigurnoj kući smo do ovog perioda imali 93 smještene žrtve nasilja, 50 odraslih osoba ženskog spola i 43 djece. Od 2015. do 2020. godine je ubijeno 56 žena, 2019. taj broj je bio 12, a za ovu godinu imamo podatak da je ubijeno osam žena”, navodi Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće Udruženja ”Vive žene”.
Iz ove organizacije navode da imaju slučajeve recidiva, odnosno slučajeve ponavljanja nasilja, pa je tako žrtva boravila određeno vrijeme u Sigurnoj kući, vratila se u porodični dom misleći da će biti normalno stanje, a nasilje se onda ponovi.
”Poslije određenog vremena dolazi do eskalacije nasilja ukoliko se slučaj ne prijavi, ukoliko nasilnik ne potraži pomoć za nasilno ponašanje, ponovo će se kroz određeni period desiti nasilje. Ovdje je isto važna podrška institucija, koliko zaista adekvatno odgovore onda kada se slučaj nasilja u porodici prijavi”, ističe Huremović.
Zabrinjavajuće je, složni su učesnici Javne debate o jačanju kapaciteta za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, što se nasilje i danas minimizira i što nije pokazana spremnost institucija da reaguju kako bi trebali.
”Iz naše perspektive potrebna je mnogo bolja koordinacija institucija, humaniji pristup u odnosu prema žrtvama rodno zasnovanog nasilja i nadamo se da će današnja Javna debata dati nekakve konkretnije rezultate. S obzirom da se u društvu percipira kako je rodno zasnovano nasilje jedna vrsta sfere privatnog života, mi smatramo da to ne može biti tako”, rekao je Damir Gnjidić, šef Ureda Misije OSCE-a u Tuzli.
Huremović navodi da njima najčešće žrtve govore da ne prijavljuju nasilje zato što im se prijeti da nasilnik ima veze, da u policiji i centru ima nekoga ko će to srediti, zataškati slučaj.
U nevladinom sektoru neće biti zadovoljni sve dok se nasilje karakteriše kao prekršaj, pa je poruka sa ove debate da je potrebno mijenjati zakonsku regulativu.
