Premijer FBiH Nermin Nikšić izjavio je u srijedu u Neumu da Federacija ima prostora da se dodatno zaduži, no da to nikako neće biti za popunjavanje proračunskih rupa, najavivši pritom i borbu protiv sive ekonomije koju će, kako kaže, nastojati smanjiti na najmanju moguću mjeru.
Federalni premijer bio je učesnik prvog panela XXIII Međunarodnog simpozija BRI(D)GE u Neumu na kojem je govorio o temi „Ekonomska održivost podržana planskim rastom“.
– Zadovoljstvo mi je što imam priliku razgovarati i napraviti interakciju s ljudima iz struke, a i promovisati neka strateška opredjeljenja i politike Vlade. Drago mi je da smo imali priliku čuti da ljudi od struke podržavaju ono o čemu smo pričali i da smo praktično moderatori i mi panelisti imali gotovo identične stavove. Vlada ostaje otvorena i opredijeljena da radi, čak razgovaramo s Ivaniševićem o nekim mogućnostima koje bi Vlada u narednom periodu mogla iskoristiti od njihovih resursa da, kada govorimo o stručnim temama i pitanjima, pravimo panel diskusije preko njihovih servisa sa stručnim ljudima iz cijele Federacije i BiH – kazao je Nikšić.
Istaknuo je kako se neće ići u kreditni aranžman i zaduživanje Federacije kako bi se popunjavale proračunske rupe.
– Mogućnost i prostor zaduživanja Federacije je još uvijek tu, dug nikad nije malen, ali ima prostora da se Federacija dodatno zaduži i da opet ostane među najmanje zaduženim u regiji. Ta zaduženja eventualno ćemo koristiti samo za izgradnju infrastrukturnih objekata, nikako za popunjavanje budžetskih rupa. To će neminovno nastati rasterećenjem privrede. Planiramo uraditi online fiskalizaciju smanjivanjem sive zone, uvođenjem u sistem svega onoga što je moguće. Svjesni smo da nikad u potpunosti nećemo izbjeći nešto što će biti neka siva zona, nešto što će biti rad na crno, ali ćemo nastojati to sve smanjiti na najmanju moguću mjeru – kazao je premijer.
Vlasnik Revicona Marin Ivanišević kazao je kako je generalna tema ovog simpozija „most“, odnosno prelazak iz sadašnje tačke u tačku koja nas čeka.
– Ta tačka do koje trebamo doći nije nastala našom pameću nego potrebom koja je nastala u svijetu za sprječavanje aktivnosti koje su stari način razmišljanja, postupanja i aktivizma, kako bi se to moderno reklo. Ovo je najstručniji skup koji postoji u BiH i naš je cilj da ljudi iz struke, ljudi koji provode te aktivnosti i znaju o njima puno više nego bilo tko od nas pojedinačno, budu pripremljeni za sve ono što će nam se događati, posebno u svijetlu pristupanja ekonomskoj i svakoj drugoj integraciji u Europsku uniju – kazao je Ivanišević.
Istaknuo je kako je cilj da ih, kada dođe vrijeme, ništa ne iznenadi.
– Želimo da nas ništa ne zatekne i da nam ništa ne bude previše novo, to je koncept, to je razlog zbog čega smo danas i sljedeća dva dana ovdje – kazao je Ivanišević.
Ekonomski savjetnik pri Uredu premijera FBiH Goran Miraščić kazao je kako je tema prvog panela jako validna.
– Tema „Ekonomska održivost podržana planskim rastom“ je nešto što živimo stalno. Trenutno se suočavamo s ekonomskom stagnacijom, u određenim državama je i recesija, a koja je došla kao rezultat restriktivnih monetarnih mjera koje su se morale poduzimati kako bi se inflacija stavila pod kontrolu. Bosna i Hercegovina maksimalno ovisi o svojim trgovinskim partnerima, a ono što je zabrinjavajuće za BiH je ekonomska stagnacija u Europskoj uniji gdje je projekcija rasta ekonomije za ovu godinu ispod jedan posto, a u okviru toga tri države su nam od posebnog interesa, Njemačka, Italija i Austrija – kazao je Miraščić.
Dodao je kako BiH u EU izvozi više od 75 posto svojih proizvoda, a u okviru toga najviše u ove tri navedene države.
– To se odmah reflektiralo na pad industrijske proizvodnje i pad izvoza kod nas posebno u dva sektora, prerađivačko-metalske industrije i fine obrade drveta. Pad potražnje prema tim segmentima je i normalan u situacijama financijskih kriza, recesija, stagnacija, a ono što preostaje BiH je da firme pronalaze nova tržišta. Moram podvući da se naš privatni sektor pokazao više otpornim možda čak i više nego smo očekivali, a što se tiče kompletnih segmenata što se treba raditi, to je definirano i planom rasta s Europskom unijom koji ima četiri osnovna paragrafa, međutim sve se te stvari prožimaju kroz sve strateške dokumente svih vlada na svim nivoima vlasti, a to je kroz fiskalnu politiku koja nam je na raspolaganju kao jedna od makroekonomskih politika – kazao je Miraščić.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić ističe kako na nivou sistema u posljednjih godinu dana nije bilo rasta kamatnih stopa, zbog čega se uspio održati privredni rast i u ovim izazovnim vremenima.
– Ako pogledamo predinflatorni period i danas, mi gledamo na prosjeku bankarskog sektora, prosječne kamatne stope su 3.62, znači na istom su nivou kao i prije ovog inflatornog udara. Možda je bilo nekih pojedinačnih slučajeva, ali na nivou sistema toga nije bilo. Osnovni zadatak banaka je kreditiranje i ako postoje firme koje imaju mogućnost da uzmu kredite za dobre projekte, banka će to kreditirati. S druge strane postoje i određena pravila, a naš osnovni zadatak je očuvanje stabilnosti bankarskog sistema i zaštite deponenata – naglasio je Mahmuzić.
XXIII Međunarodni simpozij BRI(D)GE, kojemu je glavni cilj pripremiti struku za nadolazeće izazove, počeo je u srijedu u Neumu, a trajat će do petka, 14. juna.
RTV Slon/FENA
