Na tržištu Bosne i Hercegovine vlada nestašica pojedinih lijekova, a broj dostupnih medikamenta mijenja se iz dana u dan. No, dobra stvar je kako navode iz Agencije za lijekove što za većinu nedostajućih, postoje zamjenski lijekovi.
“To je jedan stalni problem, koji nije zapravo ništa novo, međutim sada je možda malo više eskalirao u zimskom periodu. Ono što je najvažnije, mi zbog toga što imamo generički iste lijekove, istog sastava, drugog tvorničkog sastava, nismo došli do neke ozbiljnije krize kada je isporuka pacijentima u pitanju”, rekao je za RTV Slon Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
Trenutno u apotekama nema antibiotskog dječijeg sirupa iz grupe penicilina.
„Radi se o sirupu fenoksimetilpenicilin i za njega nemamo trenutnu zamjenu, međutim postoje neki drugi antibiotici koji mogu biti korišteni, ali za njega nemamo generički isti lijek“, dodaje Crnogorac.
Nestašica lijekova prisutna je i u Tuzli. Povećan broj respiratornih bolesti u zimskom periodu prouzrokovao je veliku potrošnju i nestašicu određene vrste lijekova. Osim toga, nedostaje i lijekova za dijabetičare. Farmaceuti se trude ponuditi adekvatne zamjenske lijekove, istog sastava.
„To je generička zamjena, koja podrazumjeva isti sastav, istu dozu. U većini slučajeva uspijevamo nabaviti konkretnu zamjenu. Nekada se desi da je apsolutno nemoguće nabaviti odgovarajuću vrstu lijeka, što ne znači da ga u budućem vremenu neće biti“, istakla je za RTV Slon mr.ph. Dženisa Šabanović, farmaceutkinja.
Iako se radi o lijekovima istog sastava, građani nerijetko ne žele kupiti zamjenski lijek.
„Ne znam, politika sigurno. Susretao sam se da nema lijekova u apotekama. Ne prihvatam zamjene, uzimam samo one propisane lijekove“, kaže nam Ramo.
„Šta da vam kažem, ponekad nema pravog lijeka, ali ima zamjena i onda uzmem zamjenu. Ako je ibuprofen, a nema brufena, meni je to isto, ja ću ga uzeti“, navodi Senka.
I ostali građani brinu zbog nestašice lijekova i to komentarišu kao vrstu političke igre.
„Mislim da je to možda farmakološka mafija neka”, navodi Katica.
„Evo tražim vaicipil za prijatelja, i nema evo treća, četvrta apoteka. Laicidipin četiri miligrama za jednu stariju gospođu koja ima povećan pritisak”, kaže nam Safet.
Nestašici lijekova doprinijela je i Odluka Evropske unije da zabarni izvoz 250 molekula lijekova.
U proteklih pet godina, u Bosnu i Hercegovinu, nije došao nijedan novi, inovativni lijek. Razlog tome je duga tenderska procedura, odnosno da bi jedan lijek završio na esencijalnoj listi, on mora proći kroz trinaest tendera u Bosni i Hercegovini.
Kako navode stručnjaci, pozitivna stvar je što domaći proizvođači mogu zadovoljiti veći dio potreba stanovništva lijekovima u BiH.
