Problemi u snabdijevanju i prekidi u prometu
Na tržištu Bosne i Hercegovine krajem prošle i početkom ove godine prijavljena je nestašica više lijekova, dok su neki trajno povučeni s tržišta.
Među glavnim razlozima su kašnjenja u proizvodnji, problemi u lancima snabdijevanja, odluka proizvođača da ne obnavljaju dozvole, reorganizacija proizvodnje te globalne poteškoće u distribuciji.
Privremeni i trajni prekidi u dostupnosti lijekova
U decembru 2024. godine i tokom 2025. prijavljen je prekid u prometu 33 lijeka.
Među njima su Klavocin bid, Ventolin, Levemir i Carboplatin.
Također, zabilježena je nestašica određenih lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog pritiska i onkoloških pacijenata.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH navode da za veći broj lijekova postoje generičke alternative, što znači da se pacijentima mogu ponuditi lijekovi s istom aktivnom supstancom i farmaceutskim oblikom, ali od drugog proizvođača.
Uzroci nestašica i odgovornost proizvođača
Proizvođači su obavezni da u slučaju prekida snabdijevanja obavijeste Agenciju, navodeći razloge i predviđeni datum ponovne dostupnosti lijeka. Trajni prekidi, koji uključuju ukidanje dozvola ili neobnavljanje registracije, uglavnom se dešavaju iz komercijalnih razloga.
Čitajte i ovo: Datumi isplata socijalnih naknada: Kada očekivati novac na računu?
Privremeni prekidi povezani su s problemima u proizvodnom procesu, izmjenama u proizvodnji, problemima u nabavci sirovina i pakovnog materijala te narušenim globalnim lancima snabdijevanja.
Mjere za ublažavanje nestašica
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH istaknuli su da su u stalnoj komunikaciji s proizvođačima i veleprometnicima te da rade na ubrzanju obrade zahtjeva za odobrenje i obnovu dozvola.
Također, omogućavaju promet lijekova proizvedenih za druga tržišta kako bi pacijenti što prije dobili potrebne terapije.
Međutim, i dalje postoji problem jer se o nestašicama često saznaje od pacijenata i zdravstvenih ustanova, što otežava pravovremeno reagovanje.
Rast potrošnje lijekova i antibiotika
Osim problema s dostupnošću pojedinih lijekova, u BiH se nastavlja trend rasta potrošnje antibiotika i ukupnog prometa lijekova.
Potrošnja antibiotika u 2023. godini iznosila je 24,7 dnevnih definisanih doza na 1000 stanovnika po danu, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupan promet lijekova u 2023. godini dostigao je 961.070.902,21 KM, dok je u 2022. iznosio 890.880.527,10 KM. Građani su na bezreceptne lijekove tokom 2023. godine potrošili 130.610.636,90 KM.
Možda će vas zanimati i ovo: Kolika će biti minimalna penzija u FBiH ukoliko dođe do povećanja?
Nezaposleni u FBiH dobijaju veće naknade, koliko će one sada iznositi?
