Zbog sve intenzivnijeg trgovinskog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Evropske unije, brojni lijekovi, uključujući i terapije za hronične bolesti, mogli bi postati skuplji ili teže dostupni pacijentima širom svijeta.
Do sada su lijekovi uglavnom bili pošteđeni trgovinskih tenzija upravo zbog osjetljivosti njihove namjene, no posljednji potezi vodećih svjetskih sila stavljaju i farmaceutsku industriju u središte ove ekonomske borbe.
Kina uvodi carine i do 125 posto na američke lijekove
Kina je najavila nove carinske mjere koje uključuju i do 125 posto carina na američke farmaceutske proizvode.
Ova odluka pogađa i lijekove koji se prodaju širom Kine, a koji se proizvode u SAD-u.
Među njima su lijekovi protiv raka, dijabetesa i respiratornih bolesti koje razvijaju farmaceutski divovi poput AstraZenece, Eli Lillyja i GSK-a.
Trump cilja i na evropsku farmaceutsku industriju
S druge strane, bivši američki predsjednik Donald Trump najavio je da će u novu rundu carinskih mjera uključiti i farmaceutske proizvode iz Evrope.
Pritom je naglasio potrebu za povećanjem domaće proizvodnje lijekova kako bi se smanjila zavisnost SAD-a o uvozu, ali i povećali poreski prihodi.
Trump posebno kritikuje praksu velikih farmaceutskih kompanija koje registruju intelektualno vlasništvo u Irskoj zbog niskih poreza, te upozorava na to da Amerikanci plaćaju više za iste lijekove nego građani drugih razvijenih zemalja zbog nedostatka nacionalnog zdravstvenog sistema koji bi pregovarao o cijenama.
Zalihe se gomilaju, industrija traži prijelazni rok
Farmaceutski sektor u SAD-u pokušava ublažiti udar – lobira za postepenu primjenu carina i traži dodatno vrijeme za preseljenje proizvodnje.
Iz Udruženja proizvođača lijekova (PhRMA) upozoravaju da izgradnja novih proizvodnih pogona može trajati i do deset godina, te koštati i do dvije milijarde dolara.
U međuvremenu, neke kompanije poput Eli Lillyja već investiraju u nove kapacitete unutar SAD-a, dok su druge povećale zračni transport lijekova iz Evrope kako bi stvorile zalihe prije eventualne primjene novih carinskih mjera.
Moguće posljedice za pacijente
Iako još uvijek nije poznato kada će tačno nove mjere stupiti na snagu, stručnjaci upozoravaju da bi eventualno poskupljenje ili nestašica lijekova mogla najviše pogoditi pacijente koji ovise o redovnim terapijama.
U prošlosti su u takvim situacijama korišteni zamjenski lijekovi, no njihova dostupnost i efikasnost varira od slučaja do slučaja.
Trgovinski ratovi, kako se čini, sve više pogađaju i one koji s politikom nemaju nikakve veze obične ljude koji se bore za svoje zdravlje.
