Svjetski ekonomski rast će usporiti sa 3,5 posto iz prošle godine na 3,0 posto u 2023. i na 2,9 posto sljedeće godine, navodi se u prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Globalni ekonomski oporavak od pandemije korona virusa je slab i neujednačen, sa značajnim regionalnim razlikama, a privredna aktivnost se i dalje nalazi ispod nivoa prije pandemije.
Uzroci sporog oporavka su višestruki, od dugoročnih posljedica pandemije, rata u Ukrajini i geoekonomske fragmentacije, do uzroka ciklične prirode, kao što su efekti pooštravanja monetarne politike ili ekstremne vremenske prilike, naveo je MMF.
Očekuje da će razvijene ekonomije usporiti privredni rast sa 2,6 posto u 2022. na 1,5 posto u 2023. i 1,4 posto u 2024. godini, kada se osjete efekti pooštravanja monetarne politike.
Manji ekonomski pad
MMF prognozira da će ekonomski pad na tržištima i ekonomijama u razvoju biti znatno manji, sa 4,1 posto u 2022. na 4,0 posto u 2023. i 2024. godini.
Globalna stopa inflacije će pasti sa 8,7 posto u 2022. na 6,9 posto u 2023. godini i na 5,8 posto u 2024. godini, ali ona se u većini slučajeva neće vratiti u željene okvire do kraja 2025. godine, naveo je MMF.
Godišnji skup Svjetske banke i MMF-a počeo je u ponedjeljak u marokanskom gradu Marakeshu i trajat će do 15. oktobra.
Skupu prisustvuju ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz više od 190 zemalja.
Cilj okupljanja je, prema riječima direktorice MMF-a Kristaline Georgieve, “gradnja mostova ka budućem održivom i inkluzivnom rastu”.
RTV Slon/Akta.ba
