Tokom 2024. godine, Institut za razvoj mladih KULT proveo je istraživanje o političkoj pismenosti mladih u BiH. Riječ je o jednom od rijetkih istraživanja ovog tipa u našoj zemlji, zasnovanom na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele BiH. Istraživanje je obuhvatilo stavove i mišljenja mladih o politici, kao i njihovu uključenost u politička i društvena dešavanja.
Interes za politiku postoji, ali s godinama raste
Rezultati istraživanja pokazuju da se skoro polovina ispitanih izjasnila da ih politika donekle ili izuzetno zanima. Primjetna je i razlika među polovima – politika više zanima muškarce nego žene. Također, interes raste sa godinama, dok mlađi ispitanici većinom ne pokazuju interes, smatrajući da su „previše mladi da bi se time bavili“.
Glasanje kao najčešći oblik političkog angažmana
Najčešći oblik političke aktivnosti među mladima je glasanje. Na izborima 2024. godine glasalo je 45,3% mladih, dok je na Općim izborima dvije godine ranije izlaznost bila nešto veća – preko 47%. Ovi podaci ukazuju na trend opadanja izlaznosti mladih na izborima.
Mladi koji glasaju najčešće to čine iz osjećaja građanske dužnosti ili želje za promjenom. Ipak, neki su priznali da glasaju i zbog straha da „njihov glas ne završi negdje drugo“. S druge strane, mladi koji ne učestvuju u izbornom procesu navode da su ili maloljetni, ili demotivirani nedostatkom adekvatne političke ponude.
Kako se mladi informišu o politici?
Prema istraživanju, mladi u BiH se najviše informišu putem internetskih portala (76,7%), zatim preko društvenih mreža, pri čemu prednjače Instagram i Facebook. Također, više od polovine mladih informacije dobija kroz razgovore sa porodicom, prijateljima i kolegama.
Međutim, većina mladih ne posvećuje mnogo pažnje provjeri tačnosti informacija, osim ako ih neka tema posebno ne zanima. To ukazuje na potrebu za većom medijskom pismenošću u procesu političkog obrazovanja mladih.
Politički programi stranaka nisu prioritet pri odlučivanju
Istraživanje je pokazalo da više od trećine mladih ne čita političke programe stranaka prije glasanja. Kao razlog navode uvjerenje da stranke „ionako neće ispuniti obećanja“. Na njihove odluke o glasanju značajan utjecaj imaju porodica i bliske osobe.
Čak 41,2% mladih izjavilo je da se njihova politička uvjerenja u potpunosti ili djelimično podudaraju s uvjerenjima njihovih roditelja. Ova pojava je izraženija kod žena nego kod muškaraca. Mladi u fokusnim grupama potvrdili su da političke stavove najčešće preuzimaju iz „kuće“, vjerujući da roditelji imaju više znanja o politici.
Kako unaprijediti političku pismenost mladih?
Iako postoje izuzeci – oko 20% mladih ne prati političke opcije svoje porodice i detaljno istražuje kandidate prije glasanja – rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za dodatnim političkim opismenjavanjem mladih.
Stručnjaci ističu da je ovaj proces potrebno sistemski urediti kroz formalno i neformalno obrazovanje, kako bi se mladima pružila prilika za kritičko promišljanje i donošenje informisanih odluka.
Istraživanje je provedeno uz podršku Ambasade Švedske u BiH (SIDA), a njegovi zaključci mogu poslužiti kao temelj za kreiranje strategija koje će doprinijeti većoj političkoj angažovanosti i pismenosti mladih u BiH.
