Memorijalni centar Srebrenica danas je predstavio finalni tekst Prijedloga pristupa izučavanju bosanskog genocida u obrazovanju djece i mladih, koji je u potpunosti prilagođen učenicima osnovnih i srednjih škole, te međunarodnom kontekstu. Dokument prati namjere predlagača Nacrta rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici kako bi mogao poslužiti za provedbu preporuka UN-a u budućnosti.
Cilj Memorijalnog centra je učiniti Rezoluciju UN-a operativnim dokumentom koji će pokrenuti važne procese ka edukaciji novih generacija širom svijeta.
– Dokument predstavlja rezultat dvije godine rada Radne grupe Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine koja okuplja stručnjake i stručnjakinje iz različitih oblasti. Ovi praktičari su kroz svoje iskustvo i znanja nastojali uobličiti pristup tematici izučavanja genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica (bosanski genocid) prilagođen uzrastu učenika i učenica osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini – kazao je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
Istakao je da je cilj ovog dokumenta ponuditi odgovore na važna pitanja iz prakse, podijeliti iskustva kustosa i zaposlenika Memorijalnog centra te učiniti temu bliskom shvatanjima, znanjima i perspektivama novih generacija.
– Kroz ovaj dokument, Memorijalni centar formuliše i predstavlja svoj službeni stav u vezi s uključivanjem teme genocida u Srebrenici u različite aspekte zvaničnih nastavnih planova i programa u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine, ali i međunarodnim programima. Ovaj alat prati smjernice Nacrta rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici, kako bismo spremno dočekali provedbu zaključaka Rezolucije po njihovom usvajanju – poručuje Suljagić.
Radna grupa je izrazila zahvalnost Vladi Ujedinjenog Kraljevstva koja je podržala projekt “Istina, dijalog, budućnost” u okviru kojeg je kao jedna od projektnih aktivnosti, kreiran ovaj dokument.
– Posebna pažnja u kreiranju Dokumenta usmjerena je na to da izučavanje o genocidu bude inkluzivno i da uključuje mlade ljude bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost, kako lekcije iz Srebrenice ne bi bile temelj za mržnju i netoleranciju, već kako bi poslužile za osvještavanje generacija koje dolaze o tome šta netrpeljivost, isključivanje i dehumanizacija mogu imati za posljedicu. Majke Srebrenice su se poklonile žrtvama Jasenovca, obišle su stratišta Jevreja, Roma, Srba i Hrvata u zemlji i svijetu. To njihovo djelo nas je podsjetilo da ne postoje žrtve koje manje vrijede. Isto tako, važno je da naša djeca uče o onome što se tako brzo izrodilo iz društva koje je na površini izgledalo kao ‘zdravo i normalno’. Na primjeru Srebrenice djeca Bosne i Hercegovine trebaju naučiti da prepoznaju znakove mržnje i netrpeljivosti koje tako lako i brzo mogu dovesti do koncentracionih logora, pokolja i genocida. Ova znanja ćemo, po usvajanju Rezolucije UN-a, moći prenijeti na mehanizme Ujedinjenih nacija i dijeliti globalno – dodao je Suljagić.
Smjernice su okrenute i adekvatnom komuniciranju materije prema mladim iz srpske zajednice, pa je u nastavnim materijalima posebna pažnja posvećena razumijevanju razlike između počinilaca genocida, koji su pripadali vojnim i političkim strukturama Republike Srpske i Srbije, i svih ostalih građana srpske nacionalnosti – kako bi se osiguralo da đaci i mladi koji dolaze iz ove zajednice ne osjećaju da je učenje o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici usmjereno protiv njih ili članova njihove porodice (na ovaj način osiguravamo da oni nisu obeshrabreni u istraživanju genocida), saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica.
– Ovo je primjer kako se može govoriti o činjenicama, a ne manipulirati sa žrtvama i ne proizvoditi novi talas mržnje. Upravo to nosi i duh Rezolucije UN-a, te sam uvjeren da ćemo uz vrijedni i danonoćni rad ambasadora Zlatka Lagumdžije uz snažno zalaganje članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića, ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i ministra ljudskih prava i izbjeglica Sevlida Hurtića, te prijateljskih država članica UN-a, napraviti vrijedan iskorak na globalnom priznanju – ne samo genocida u Srebrenici, već i ka preuzimanju pristupa koji je Bosna i Hercegovina kroz Majke Srebrenice i Memorijalni centar Srebrenica imala u borbi za pravdu – zaključio je Suljagić.
Memorijalni centar Srebrenica je već najavio provedbu novih zajedničkih aktivnosti sa Misijom Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, nakon uspješne realizacije Srebrenica Volunteers Programa u saradnji sa UNDP-om i UNHCR-om prošle godine.
