Negiranje genocida u Bosni i Hercegovini nastavljeno je i nakon što je to postalo krivično djelo, a posljednjih dana genocid su aktivno negirali najveći politički funkcioneri u Bosni i Hercegovini. Činjenica da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo nijednu optužnicu ni nakon više desetina prijava zbog negiranja genocida, ohrabruje negatore da nastave štetne prakse, a negiranje se prenosi i transgeneracijski. Zbog toga je Memorijalni centar Srebrenica proveo istraživanje o praksama negiranja genocida na jednoj od najpopularnijih i najbrže rastućih društvenih mreža u svijetu TikTok-u. Rezultati ovog monitoringa predstavljeni su u Posebnom izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica o praksama negiranja genocida “Nove platforme i govor mržnje: primjeri slavljenja presuđenih ratnih zločinaca i negiranja genocida na TikTok-u” autora Slađana Tomića i Tarika Moćevića.
Istraživanje je podrazumijevalo identifikaciju narativa, detektovanje sadržaja te preciznu i sveobuhvatnu pretragu sadržaja na TikTok-u baziranu na korištenju napredne pretrage sa ključnim riječima koje su uključivale specifične pojmove. Koristeći informacije iz ranijih istraživanja Memorijalnog centra uspostavljena je baza ključnih riječi prema kojima je izvršena pretraga koja je uključivala pojmove: „genocid”, „genocid u Srebrenici”, „Srebrenica”, „Ratko Mladić”, „Radovan Karadžić” i slično. Istraživanje je uključivalo i analizu štetnog sadržaja, odnosno dvije kategorizacije – po vrsti TikTok sadržaja kojim se negira genocid te po obliku negiranja genocida. Cilj istraživanja je ponuditi kvantitativne i kvalitativne podatke o trendu negiranja genocida u Srebrenici i veličanju ratnih zločinaca na TikTok-u te da ponudi odgovore na pitanje koliko se TikTok koristi za promicanje ovih štetnih sadržaja i da li se i kako taj trend može spriječiti. Negiranje genocida na TikTok-u najčešće ima oblik aktivnog poricanja, dok identifikovani korisnici pružaju podršku ratnim zločincima uz poziv na novi genocid.
“Digitalno doba promijenilo je načine komuniciranja, poslovanja, distribucije sadržaja, a s pojavom i popularizacijom društvenih mreža i interneta promijenio se i način obrazovanja. Dakle, djeca sada mogu na TikTok-u ukucati pojam o kojem žele nešto da nauče i da naiđu na negatorski sadržaj koji može pogrešno oblikovati njihovo mišljenje kreirajući njihov odnos spram genocida. Romantizacija i glorifikacija ratnih zločinaca ne doprinose pomirenju, spoznaji istine već propagande koja osim vrijeđanja žrtve grubo umanjuje i negira genocid usporavajući demokratske procese”, rekao je jedan od autora Izvještaja Slađan Tomić.
Na TikTok-u prednjače multimedijalne forme usmjerene prema mladima koje se uglavnom sastoje od videosnimaka, fotografija i pjesama kojima se veliča, odnosno daje podrška počiniteljima genocida u Srebrenici. Aktivno poricanje genocida zabilježeno je uglavnom u hashtagovima. Tako su slučajeve aktivnog poricanja genocida u Srebrenici zabilježeni u hashtagovima poput: „#srebrenicanijegenocid“ koji se više ne nalazi na ovoj platformi ali koji je, prije brisanja, brojao 25,1 hiljadu pregleda, „#nijebilogenocidausrebrenici“ sa 22 hiljade pregleda, te „#usrebrenicinijebilogenocida“ koji bilježi 2.858 pregleda. U ostalim TikTok alatima uglavnom prednjače kategorije podrške počiniteljima genocida, prevashodno ratnim zločincima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću te prizivanje novog genocida, koji se uglavnom javljaju u komentarima na ove objave. U trenutku pretrage, na TikTok-u je postojalo više od 150 profila koji su u nazivima, uz varijacije, ali u pravilu u pozitivnom kontekstu, sadržavali ime Ratka Mladića. Ukupno je označeno 29 hashtagova koji uključuju ime ratnog zločinca Ratka Mladića koji zajedno imaju više od 17 miliona pregleda.
“Ova analiza je potvrdila i egzaktno pokazala ono čega smo svi manje-više svjesni, da je negiranje genocida u Srebrenici, podstaknuto od najviših nivoa, postalo rašireno u svim porama društva, i da su cijele generacije mladih, koji najčešće koriste TikTok, izložene ovom štetnom narativu, u ovom slučaju najčešće kroz slavljenje zločina i njegovih počinilaca. Analiza je, međutim, pokazala da i u ovoj oblasti nedostaje reakcija bh. vlasti koje u prethodnoj godini jedine u regiji nisu podnijele niti jednu prijavu štetnih narativa ovoj društvenoj mreži. Stoga analiza može biti i svojevrstan poziv predstavnicima bh. institucija da se više angažuju po ovom pitanju u cilju zaštite naših mladih generacija”, izjavio je koautor Izvještaja Tarik Moćević.
Ova analiza pokazala je da samoregulacija društvenih mreža, u ovom slučaju sve popularnije platforme TikTok, nije dovoljna da ukloni ni približno sve negatorske sadržaje. Osim pojedinaca, TikTok nije zabilježio nijednu reakciju bh. institucija čije se prijave štetnih sadržaja, prema politici ove društvene mreže, prioritetno rješavaju.
“Govor mržnje ide ‘u korak s vremenom’, tako da i mi moramo pratiti tu borbu. Danas je borba protiv govora mržnje najteža na novim platformama na društvenim mrežama koje su još uvijek nedovoljno poznate javnosti. Memorijalni centar Srebrenica je zbog toga i uradio ovu analizu i fokusirao se na TikTok. Vrijeme je da roditelji prepoznaju opasnost ovih sadržaja, posebno za svoju djecu i generacije koje dolaze”, zaključila je portparol Memorijalnog centra Srebrenica Almasa Salihović.
Cijelo istraživanje dostupno na ovom linku.
