Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, ove godine, obilježava 20. godišnjicu zvaničnog otvaranja.
Tim povodom, u bivšoj proizvodnoj hali fabrike akumulatora u Srebrenici 20. septembra bit će organiziran prigodan program, a sudionicima događaja obratit će se predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Hamdija Fejzić, nakon čega će uslijediti video-obraćanje bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona i Menachema Z. Rosensafta, potpredsjednika Svjetskog jevrejskog kongresa.
Planirano je i obraćanje majke Munire Subašić, predsjednice Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, Hasana Hasanovića, preživjelog svjedoka genocida, Alice Nderitu, specijalne savjetnice generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Amre Begić, pomoćnice direktora Memorijalnog centra Srebrenica.
U sklopu prigodnog programa bit će prikazan i kratkometražni film u produkciji Memorijalnog centra – video arhiv 1992-1995.
Memorijalni centar osnovan je kao memorijalni kompleks čija je uloga njegovanje i čuvanje sjećanja na nevine žrtve genocida, a koji je, istovremeno, i svojevrsni podsjetnik i opomena budućim generacijama kako se tako što više nikome i nikada ne bi ponovilo.
Ovaj memorijalni kompleks, smješten u Potočarima nedaleko od Srebrenice, osnovan je Odlukom visokog predstavnika, a zvanično ga je 20. septembra 2003. godine otvorio Bill Clinton, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Godine 2007. odlukom Visokog predstavnika donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Tim zakonom ustanovljen je kao pravni sljednik prvobitne Fondacije sa sjedištem u Potočarima, a definiran je i njegov službeni naziv.
Memorijalni centar je osnovan s ciljem izgradnje i održavanja Memorijalnog centra, ukopa identificiranih žrtava genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine i obilježavanja mjesta ukopa, prijema i isplate sredstava za Memorijalni centar; saradnje sa sličnim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta, prijema posjetilaca radi podsjećanja na počinjeni genocid, obavljanja ostalih aktivnosti značajnih za Memorijalni centar.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izmijenio je u februaru ove godine Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, čime je prilagodio prethodnu odluku visokog predstavnika kako bi olakšao rad Memorijalnog centra.
Ta izmjena omogućuje da se neutrošena sredstva prvobitno namijenjena za ukope koriste u druge svrhe, uz prethodnu saglasnost donatora.
Visoki predstavnik je uzeo u razmatranje ograničenja nametnuta prethodnom odlukom o namjeni donatorskih sredstava, kao i procjenu Upravnog odbora Memorijalnog centra da bi manje od polovine trenutno deponiranih sredstava bilo dovoljno za ukope i nišane.
U martu, 2003. godine, obavljena je prva kolektivna dženaza i ukop prvih 600 identificiranih žrtava genocida. Tokom 2003. u Memorijalnom centru Srebrenica obavljene su tri kolektivne dženaze za žrtve genocida, a nakon prve dženaze 31. marta, kada je ukopano 600 žrtava genocida, uslijedila je druga dženaza 11. jula kada su ukopane 282 žrtve, a 20 septembra i treća kolektivna dženaza kada je ukopano 107 osoba.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
Institucija Memorijalnog centra, osim što njeguje sjećanje i čuva istinu o dešavanjima iz jula 1995. godine, nastoji vlastitim angažmanom u sklopu različitih projekata osujetiti pokušaje falsifikovanja historije i revizije sudski utvrđenih činjenica.
Kao institucija države Bosne i Hercegovine, Memorijalni centar održava kontinuiranu saradnju sa brojnim organizacijama, centrima u regionu i šire, zalažući se za ostvarenje temeljnih odrednica vlastitog djelovanja.
U sklopu ovog centra djeluje i biblioteka, jedna od najvećih u ovom dijelu zemlje, koja raspolaže relevantnom literaturom vezanom za genocid nad Bošnjacima u tzv. ‘zaštićenoj zoni UN-a’.
U funkciji je i Istraživački arhiv koji radi na prikupljanju ličnih predmeta, fotografija i dokumenata, kao i na uspostavi komunikacije s članovima porodica žrtava genocida.
Zahvaljujući postavci Dokumentacionog centra, dostupno je pogledati i sadržaje koji prate hronologiju genocida u i oko Srebrenice.
Između ostalog, u spomen-sobi je od 2007. godine prisutna stalna postavka pod nazivom “Crna soba – Lične priče” u sklopu koje su izloženi lični predmeti žrtava genocida, pronađenih u masovnim grobnicama.
U skladu s misijom i mandatom, Memorijalni centar razvija i obrazovne programe – predavanja za učenike i studente, povezujući se sa obrazovnim institucijama i organizacijama naše zemlje, regije i šire, a radi prepoznavanja ili identifikacije mogućih prijetnji ili narativa koji mogu rezultirati novim genocidom.
Memorijalni centar Srebrenica, posebnu pažnju pridaje stalnoj istraživačkoj djelatnosti u segmentima prikupljanja ličnih predmeta žrtava genocida i svjedočenja, kao i analizama relevantnih presuda i krivičnog gonjenja odgovornih za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Također, Memorijalni centar angažiran je u borbi protiv negiranja genocida i u tom kontekstu je angažiran na izdavanju publikacija, video-sadržaja, prikaza i pregleda kojim putem web-stranice, društvenih mreža i partnerskih medija informiše javnost i podiže svijest o genocidu.
Memorijalni centar Srebrenica otvoren je prema zajednici i svake godine sudjeluje u organizaciji Dana sjećanja na žrtve genocida – 11. jula, te podržava različite aktivnosti koje su u funkciji trazicijske pravde i izgradnje mira, promoviranja saradnje, multietničkog dijaloga i pomirenja, kao i prevencije genocida u svijetu.