Vive žene Tuzla organizovale su Mirnu šetnju povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.
Šetnja je krenula u 12 sati sa Trga slobode do Slane Banje. Nakon toga, upriličena je promocija knjige “Sjene iza mene”, koja donosi istinita i izuzetno važna svjedočenja žena – korisnica projekta, koje su tokom rata u Bosni i Hercegovini bile žrtve sekusalnog nasilja i torture. Na osnovu podataka koje ima Udruženje preživjelih, seksualno nasilje je tokom rata doživjelo između 20 i 50 hiljada djevojčica, djevojaka i žena.
Saopćenje povodom 19. juna, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima uputila je i izvršna direktorica agencije Ujedinjenih naroda za seksualno i reproduktivno zdravlje – UNFPA Natalija Kanem.
– Žene rijetko započinju ratove, ali često u njima najviše pate – protjerane iz svog doma, odvojene od porodice, lišene sredstava za život i izložene nasilju. Njihova tijela nikada ne bi trebala biti bojna polja, ali to postaju kada se seksualno nasilje namjerno koristi tokom sukoba kako bi se one i njihove zajednice dodatno terorizirale.
Usred naleta sukoba širom svijeta, slučajevi seksualnog nasilja u sukobima dosegnuli su zastrašujuće visoke brojke, skočivši za 50 posto od 2022. do 2023. godine. Žene i djevojčice su napadnute i silovane, prisiljavane na brak i seksualno ropstvo. Zatim se moraju nositi s teškim posljedicama koje mogu trajati cijeli život, uključujući posttraumatski stres, spolno prenosive infekcije, društvenu stigmu i izolaciju, fizičke ozljede i neželjenu trudnoću – kaže Kanem.
Većina slučajeva seksualnog nasilja, kako dodaje, počinjena je nad ženskim osobama. Jednu trećinu njih čine djevojčice. Žene koje brane ljudska prava i pružaju usluge na prvoj liniji sve su češće na meti.
– Seksualno nasilje u sukobu je ratni zločin, zločin koji ušutkava glasove koji mole za mir. Ta šutnja samo se produbljuje kada oni koji naglas govore protiv neobuzdanih povreda prava dobiju malu podršku.
Tragično je to što će velika većina slučajeva seksualnog nasilja u sukobima ostati neprijavljena, dok će mali broj biti procesuiran. Veliki broj počinitelja ostat će na slobodi i tako ovjekovječiti nekažnjivost. U međuvremenu, preživjele osobe prečesto ostaju s oskudnim resursima za zacjeljivanje tjelesnih i psihičkih rana, posebno tamo gdje su zbog namjernih napada na zdravstvene ustanove zajednice ostavljene bez spasonosnih usluga – kaže Kanem.
U svim sukobima svaka žena i djevojčica zaslužuje zaštitu i, tamo gdje nedostaju, kvalitetnu njegu i brz pristup pravdi.
U 2023. godini, po riječima izvršne direktorice UNFPA, ta agencija je osigurala zaštitu od rodno zasnovanog nasilja za oko šest miliona ljudi u 50 zemalja pogođenih krizom. Više od 1.800 sigurnih kuća nudilo je ženama i djevojčicama emocionalno i fizičko utočište.
– Zajedno moramo učiniti više. Moramo povećati usluge kako bismo zadovoljili potrebe i zaštitili prava još većeg broja preživjelih. Kako bi se to postiglo, ključno je zatvoriti golemi jaz u financiranju koji stoji na putu napretka. Trenutno je manje od 15 posto sredstava potrebnih za osnovne usluge prevencije i zaštite dostupno za odgovor na rodno zasnovano nasilje u kriznim situacijama.
Žene i djevojčice znaju koja su rješenja najbolja za njih same i njihove zajednice. Trebamo njihovu zastupljenost u mirovnim i političkim procesima prije, tokom i nakon sukoba. Njihovo vodstvo i značajno sudjelovanje mogu usmjeriti donošenje humanitarnih odluka kako bi se smanjilo i konačno okončalo seksualno nasilje u ratu. Ovo je načelo koje UNFPA zagovara i prakticira kao vodeća organizacija s prve linije borbe protiv rodno zasnovanog nasilja u humanitarnim okruženjima.
Trajni mir bit će moguć samo kada u ime preživjelih seksualnog nasilja ušutkamo oružje i kada stvorimo svijet u kojem će žene i djevojčice moći ispričati svoju istinu i živjeti dostojanstveno i sigurno – navodi se u saopćenju izvršne direktorice UNFPA Natalije Kanem.
