Medijski sadržaj je veoma malo prilagođen gluhim i nagluhim te slijepim i slabovidnim osobama, iako Zakon o komunikacijama Bosne i Hercegovine te zakoni o javnim RTV servisima propisuju obavezu emiterima da program učine dostupnim za osobe s invaliditetom.
Iako dosad nisu bile propisane nikakve kvote niti način osiguravanja pristupačnosti, iz Regulatorne agencija za komunikacije BiH (RAK) namjerava uvesti obavezujuće kvote sadržaja prilagođenih osobama sa invaliditetom u okviru procesa usklađivanja postojećeg regulatornog okvira s Direktivnom Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama, koji će biti realizovan do kraja 2022. godine.
Iz RAK-a su za Fenu kazali da je prema zvaničnim analizama zastupljenost pristupačnih sadržaja u programima pružalaca medijskih usluga u Bosni i Hercegovini na izrazitom niskom nivou.
Iako je situacija u zemljama Evropske unije značajno bolja u pogledu pristupačnosti medijskih sadržaja, tvrde da nova Direktiva Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama tom pitanju posvećuje dodatnu pažnju i postavlja nove obaveze državama članicama.
Ističu da Direktiva obavezuje medije da razviju akcione planove za pristupačnost te da centralnu ulogu u praćenju poštivanja odredbi u vezi pristupačnosti imaju regulatorna tijela.
Iz RAK-a navode da su u 2020. godini napravljeni određeni iskoraci u pogledu unapređenja i prilagodbe medijskog sadržaja usluga osobama sa invaliditetom kroz uvođenje obavezujućih kvota pristupačnih sadržaja za javne RTV servise, što je u skladu sa zahtjevima postavljenim međunarodnim pravnim okvirom za audiovizuelne medijske usluge.
Time su, kako ističu, javni RTV servisi u Bosni i Hercegovini dužni, na sedmičnoj osnovi, redovno emitovati informativni, kulturni, obrazovni, zabavni, igrani i dokumentarni program na način pristupačan osobama s invaliditetom i poteškoćama u razvoju, posebno osobama sa oštećenjem sluha ili vida, uključujući i djecu.
Pojašnjavaju da se pristupačnost ostvaruje, između ostalog, tumačenjem na znakovni jezik, titlovanjem i audio deskripcijom.
– Najmanje jedna informativna emisija dnevno u udarnom terminu mora biti na znakovnom jeziku. Također, udio programa javnih RTV servisa pristupačnog osobama sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju u prvoj godini treba iznositi najmanje 10 posto, a u narednih pet godina treba porasti na minimalno 25 posto od ukupnog emitovanog programa. Poštovanje navedenih odredbi će u narednom periodu biti predmet provjere od Agencije – naveli su.
Što se tiče ostalih emitera, iz RAK-a kažu da trenutačni regulatorni okvir za komercijalne pružaoce medijskih usluga ne sadrži obavezujuću, već upućujuću odredbu koja nalaže da će korisnici dozvole nastojati usluge učiniti dostupnim osobama s oštećenjem vida ili sluha.
– Regulatorna agencija za komunikacije namjerava uvesti obavezujuće kvote sadržaja prilagođenih osobama sa invaliditetom i za ostale emitere u Bosni Hercegovini, u okviru procesa transponovanja postojećeg regulatornog okvira s Direktivnom EU o audiovizuelnim medijskim uslugama koji će biti realizovan do kraja 2022. godine – poručili su.
Predstavnica Udruženja gluhih Kantona Sarajevo i tumač znakovnog jezika Jasminka Proho tvrdi da je vrlo malo medijskog sadržaja prilagođene gluhim i nagluhim osobama.
– Samo nekoliko emisija je prilagođeno gluhim i nagluhim osobama, a to su vijesti u 17 u okviru emisije ‘BHT uživo’, Dnevnik 3 vikendom, sedmična emisija ‘Govor tišine’ i odnedavno Vijesti u 15 TVSA. Ni u RS nije ništa bolja situacija – kazala je Proho.
Pojasnila je da je Direktiva EU jasno definirala šta medijske kuće trebaju uraditi kako bi se prilagodio sadržaj osobama sa invaliditetom te da je RAK izdao preporuke da do 2025. godine 25 posto sadržaja treba biti prilagođeno takvim osobama.
Naglasila je da medijske kuće deklarativno imaju želju i volju da to i ostvare, jer postoji i bojazan od kazni.
– Tumači se unaprijed ne informiraju o sadržaju koji trebaju prevoditi, a sam broj tumača je vrlo mali. Sve ovo bi se moglo riješiti kada bi u javnom RTV servisu postojao odjel za prilagodbu sadržaja za sve osobe sa invaliditetom, kao što to ima HRT – zaključila je Proho za Fenu.
Direktor Udruženja slijepih Kantona Sarajevo Fikret Zuko kazao je da na televizijama nijedna emisija nije prilagođena slijepim i slabovidnim osobama.
– Mada je sve skoncentrisano na vizualni efekt, pa neke emisije objektivno ne možemo ni pratiti. Ali ono što bi mogli su recimo političke emisije. Međutim, često se desi da se u nekom dijelu prikazuje nešto što slijepa osoba ne možemo vidjeti, a što je relevantno – kazao je Zuko za Fenu.
Što se tiče portala, Zuko kaže da su neki pristupačni, a neki ne, te da se ne primjenjuje standard koji je propisan međunarodnim dokumentima.
– Reklame na portalima nam često prave probleme, jer ih slijepa osoba ne može baš lako ugasiti. Ali ipak, pristupačniji su od televizije – kazao je.
Zuko smatra da treba ozbiljnije pristupiti inkluziji osoba sa invaliditetom kada je riječ o medijskom sadržaju, jer pristup informacijama mora biti moguć svima pod jednakim uslovima.
