Važnost očuvanja maternjeg jezika
O važnosti maternjeg jezika govorimo na Dan nezavisnosti BiH, i kako je temelj te iste nezavinosti bio upravo maternji bosanski jezik.
Maternji jezik nije samo sredstvo komunikacije – on je živi nosilac identiteta, kulture i tradicije svakog naroda. Od najranijih dana djetinjstva, kada se upijaju prve riječi i fraze, maternji jezik postaje temelj na kojem gradimo svoj svijet. U njemu se odražavaju povijest, običaji, vrijednosti i način razmišljanja naše zajednice. Stoga je očuvanje maternjeg jezika ključno, ne samo za pojedinca, već i za čitavu zajednicu koja se njime definira. Na ovaj način, započeli smo naš razgovor sa prof. Amelom Džinić Isanović, koja predaje u Švedskim dopunskim školama.
Kao stručnjakinja koja predaje bosanski jezik u Švedskoj, možete li nam objasniti zašto je očuvanje maternjeg jezika toliko ključno, ne samo za Bosanskohercegovačku dijasporu već i za narod BiH?
“Maternji jezik je temelj našeg identiteta, kulture i tradicije. U Švedskoj, gdje se u obrazovnom sistemu uči oko 200 jezika, naše djeca imaju priliku učiti i koristiti svoj bosanski – i to je presudno. Nedavno je švedska vlada objavila istraživanje koje pokriva period od 2013. do 2023. godine, a rezultati pokazuju da djeca koja uče svoj maternji jezik postižu bolje rezultate u svim predmetima. To potvrđuje da čvrsta jezička osnova pozitivno utiče na cjelokupni razvoj djeteta.”
Kulturna baština i identitet
Jezik je čuvar kulturne baštine. Kroz priče, pjesme, poslovice i običaje, maternji jezik prenosi bogatstvo generacija koje su prije nas oblikovale zajednički identitet. Očuvanjem jezika, čuvamo i naše korijene, povezanost s prošlošću i način na koji smo naučili gledati na svijet. Kada se jezik zanemari ili se namjerno potiskuje, gubi se i dio kulturne memorije, a time i osjećaj pripadnosti. Posebno je važno da se ovaj identitet njeguje među mladima, koji su budućnost društva.
Možete li podijeliti neko osobno iskustvo iz vašeg rada koje ilustrira tu važnost?
“Radim u jezičkom centru sa oko 250 nastavnika gdje se predaje čak 75 jezika. Često imam učenike koji su na početku nevoljko prihvatili časove bosanskog jezika – „mama i tata kažu, moraš“, kažu oni. No, jednom mi se javio bivši učenik nakon što je završio gimnaziju; rekao mi je da je upravo znanje bosanskog jezika bilo presudno u njegovoj praksi i da mu je olakšalo komunikaciju u radnom okruženju, pogotovo kad se susretao s ljudima s Balkana. Takva iskustva me uvjeravaju da učenje maternjeg jezika nije samo kulturna, već i ekonomska investicija.”
Kognitivne i emotivne prednosti
Istraživanja pokazuju da djeca koja uče i njeguju svoj maternji jezik razvijaju bolje kognitivne sposobnosti. Na primjer, sposobnost analize, uspoređivanja i sistematiziranja informacija znatno se poboljšava kada dijete ima čvrstu jezičku osnovu. Osim toga, maternji jezik igra ključnu ulogu u razvoju emocionalne inteligencije. U njemu se osjeća toplina obiteljskih razgovora, priča predanih uz dobru knjigu ili pjesme koje prenose osjećaje i vrijednosti. Taj emotivni most omogućava djetetu da se osjeća sigurno, voljeno i povezano s domovinom, što je neprocjenjivo za njegov osobni razvoj.
Zanimljivo je kako jezik utječe na cjelokupni razvoj djece. Možete li nam objasniti na koji način maternji jezik doprinosi kognitivnom i emocionalnom razvoju?
“Istraživanja, među kojima je istaknuo rad kanadskog istraživača Jima Cuminsa, pokazuju da dvojezična i višejezična djeca imaju ravnopravno razvijene obje sfere mozga. To znači da učenje maternjeg jezika potiče sposobnosti analiziranja, upoređivanja i sistematiziranja informacija. Osim toga, maternji jezik gradi emotivnu vezu s obitelji i kulturom – to je veza koja omogućava djetetu da stekne potpuniju i sigurniju sliku o sebi i svijetu oko sebe.”
Obrazovne i ekonomske prednosti
U obrazovnom sistemu, solidna jezička osnova direktno utječe na uspjeh učenika u svim predmetima. Djeca koja aktivno koriste svoj maternji jezik pokazuju bolje rezultate u školi, jer im on omogućava bolje razumijevanje i procesuiranje novih informacija. Pored toga, znanje maternjeg jezika često donosi i ekonomske prednosti. U globaliziranom svijetu, sposobnost komuniciranja na više jezika postaje sve važnija. Međutim, upravo očuvanje i njegovanje maternjeg jezika daje dodatnu vrijednost – razvijene jezičke sposobnosti omogućavaju brže učenje drugih jezika i bolje snalaženje na tržištu rada. Sposobnost analize, zaključivanja i efikasne komunikacije, potaknuta čvrstim temeljem maternjeg jezika, često je presudna u profesionalnom okruženju.
U vašem radu u Švedskoj, gdje su jezične mogućnosti izrazito razvijene, kako se prepoznaje i koristi prednost učenja maternjeg jezika?
“Švedska je pravi primjer jezičkog kraljevstva. Na primjer, ocjene iz nastave maternjeg jezika direktno utiču na upis u srednju školu i fakultet. Djeca koja redovno uče svoj jezik, ne samo da bolje savladaju nastavni program, već i razvijaju brže sposobnosti zaključivanja i analize, što ih čini konkurentnijima na tržištu rada. Osim toga, u međunarodnom okruženju gdje živi višejezično stanovništvo – u Švedskoj, to su dva miliona useljenika – poznavanje više jezika predstavlja ogroman plus.”
Izazovi modernog doba
Unatoč brojnim prednostima, maternji jezik se suočava s izazovima modernog doba. Globalizacija, digitalizacija i uspon engleskog jezika kao lingua franca dovode do smanjenja upotrebe domaćih jezika u svakodnevnoj komunikaciji. U digitalnom dobu, gdje dominiraju društvene mreže, instant poruke i skraćenice, dolazi do površanog pristupa jeziku, a detaljna, emotivna i bogata komunikacija sve je manje zastupljena. Također, u mnogim zemljama se maternji jezik, zbog političkih i ekonomskih pritisaka, potiskuje ili marginalizira, što dodatno otežava njegovo očuvanje. Upravo stoga je važno ulagati napore u obrazovne programe, kulturne projekte i inicijative koje će mladima približiti bogatstvo vlastitog jezika i potaknuti ih da ga aktivno koriste.
Nažalost, često svjedočimo da se jezik koristi i kao političko sredstvo, alat kojim se manipulira identitetom. Kako vi gledate na tu problematiku u kontekstu bosanskog jezika?
“Jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i nosač identiteta, kulture i tradicije. Kada se uskraćuje pravo na maternji jezik, uskraćuje se i prava na očuvanje identiteta. U nekim slučajevima, jezik se koristi kao alat etničkog čišćenja – napad na kulturne vrijednosti i samopoštovanje naroda. Baš zbog toga je važno da se, bilo kroz obrazovne institucije ili kroz društvene inicijative, kontinuirano radi na očuvanju i unapređenju maternjeg jezika.”
Kako vidite uticaj digitalizacije na očuvanje jezika? Možete li komentarisati i na primjere gdje tehnologija ponekad umanjuje emotivnu vrijednost prenosa tradicije?
“Digitalizacija donosi mnoge olakšice, ali istovremeno predstavlja izazov. Dok tehnologija omogućava pristup ogromnom broju informacija, ona često umanjuje lični, emotivni kontakt koji je ključan za prenošenje kulture. Na primjer, kad robot čita priču djeci, nedostaje toplina i emocija koju prenosi majčin glas – on pruža osjećaj sigurnosti i povezanosti s domovinom. Zato je važno pronaći balans i koristiti digitalne alate na način koji ne zamjenjuje, već nadopunjuje tradicionalne metode prenosa jezika.”
Kao netko tko je duboko angažovan u ovim projektima, kakva su vaša očekivanja za budućnost bosanskog jezika, kako u BiH tako i u dijaspori?
“Uvjerena sam da će bosanski jezik opstati sve dok postoji barem jedan govornik – a ja znam da nas je, nažalost, milijun. Važno je da institucije, škole, biblioteke i kulturna udruženja prepoznaju njegovu vrijednost. Moramo nastaviti organizirati sajmove, radionice, „jezičke kafe“ i slične događaje, kako bismo mladima približili bogatstvo naše kulture. Sam projekt „Učimo, ma ne igramo se“ primjer je kako kroz igru i zajedničko druženje možemo osnažiti jezičku kulturu. Na kraju, očuvanje jezika znači očuvanje našeg identiteta, a to je temelj na kojem gradimo budućnost.”
Profesorice Amela, hvala vam na ovom vrlo inspirativnom razgovoru i na vašem neumornom radu u očuvanju bosanskog jezika i kulture. Nadamo se da će vaš entuzijazam i dalje biti poticaj mnogima, kako u BiH, tako i u dijaspori.
“Hvala i vama. Važno je da ne prestanemo pričati o našem jeziku, da njegujemo našu tradiciju i da se borimo za naš identitet – jer je jezik više od riječi, on je duša našeg naroda.”
Policija u TK sankcionisala više od stotinu vozača
