Hoće li Majevica biti park prirode ili rudnik litijuma?
Planina Majevica je od suštinskog značaja za život desetina hiljada ljudi u sjeveroistočnoj Bosni. Ova planina snabdijeva čistim zrakom i vodom regije Tuzle, Bijeljine, Brčkog, Lopara i Kalesije, kao i plodonosnu Posavinu, jedno od najvažnijih poljoprivrednih područja u zemlji. Njena prirodna bogatstva ključna su za očuvanje zdravlja ljudi i održavanje ekološke ravnoteže.
Osim što obiluje prirodnim resursima, ova planina obiluje i litijumom – bijelim zlatom. Ovaj najtraženiji mineral današnjice ključna je komponenta u proizvodnji baterija za električne automobile, pametne telefone i druge uređaje, a njegova vrijednost na globalnom tržištu neprestano raste.
Šta bismo dobili, a šta izgubili otvaranjem rudnika litijuma na Majevici?
Proces iskopavanja i prerade litijuma nosi ozbiljne rizike za životnu sredinu. Redovni profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian upozorava da rudarenje litijuma može značiti izumiranje mnogih organizama, ali i mutaciju mikroorganizama u šumama, livadama i rijekama.
„Nije problem litijuma, on ima neku svoju cijenu, ali jedinčna cijena njegove proizvodnje je jako visoka. Ko će to platiti? I kad se rudnik na kraju zatvori, ko će sanirati sve te štete? Ko će pomoći svim tim ljudima koji će stradati zbog tog litijuma? Znači, litijum izazvati mutagene, ti mutageni će, znači, izazvati rak kod ljudi, razni tipove raka, ne samo kod ljudi, kod životinja, kod biljaka“, tvrdi Ballian.
Da li je žrtva vrijedna rizika?
Planirani rudnik litijuma na području Majevice izazvao je ogorčenje lokalnog stanovništva. Porodice na čijim imanjima su vršena iskopavanja već se suočavaju sa ozbiljnim posljedicama.
Neki bunari na Majevici već su presušili, dok je voda u drugima zagađena teškim metalima nakon istražnih bušotina.
„Voda koja je godinama bila za piće i u dva bunara, odjednom je dobila takvu neku čudnu boju i miris i ljudi su prestali da je koriste. Nakon što su je odnijeli na analizu, ta voda je bila puna teških metala i apsolutno nije bila za upotrebu“, ispričala je Andrijanom Pekić, predjsednica Udruženja Čuvari Majevice.
Zašto se rudnici ne otvaraju u EU?
Planirana eksploatacija litijuma na Majevici bila bi prvi rudnik litijuma u svijetu u blizini naseljenih mjesta. Stručnjaci i ekolozi upozoravaju na mogućnost zagađenja tla, vode i zraka u radijusu od čak 100 kilometara.
Zanimljivo je da u zemljama poput Austrije, Njemačke i Švicarske, koje također posjeduju velike količine litijuma, rudarenje nije dozvoljeno.
“Zašto se tamo ne otvore rudnici? Zato što štite prirodu i zdravlje svojih građana. A mi ćemo tu, u Bosni, otvoriti rudnik i samo ćemo nekoliko eura dati lokalnim zajednicama, a ostatak će otići u strane džepove”, smatra Ratko Ristić, profesor univerziteta u Beogradu.
Posljedice po zdravlje ljudi i životinja
Bosna i Hercegovina, kao siromašna zemlja, nema sredstva da sanira štetu koju bi ovakvi projekti mogli izazvati, upozorava Redovni profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian.
„Nije problem litijuma, on ima neku svoju cijenu, ali jedinična cijena njegove proizvodnje je jako visoka. Ko će to platiti? I kad se rudnik na kraju zatvori, ko će sanirati sve te štete? Ko će pomoći svim tim ljudima koji će stradati zbog tog litijuma? Znači, litijum izazvati mutagene, ti mutageni će, znači, izazvati rak kod ljudi, razni tipove raka, ne samo kod ljudi, kod životinja, kod biljaka“, tvrdi Ballian.
Nedostatak koristi za lokalnu zajednicu
Jedan od ključnih argumenata protiv rudarenja litijuma u BiH je i činjenica da bi najveći dio prihoda od eksploatacije resursa otišao multinacionalnim kompanijama, dok bi lokalne zajednice imale minimalne koristi.
“Mi ćemo dobiti minimalna sredstva, dok će milioni eura otići u ruke stranih korporacija”, kaže jedan od lokalnih aktivista.
To izaziva zabrinutost jer bi lokalne zajednice, uz uništenje prirode, mogle ostati bez temeljnog resursa – pitke vode, dok bi ekonomske koristi bile zanemarive.
Lokalni otpor i građanske inicijative
Dok političari donose odluke o budućnosti rudarenja u Bosni i Hercegovini, lokalne zajednice i aktivisti nastavljaju borbu za očuvanje prirode i zdravlja
Lokalno stanovništvo i vlasti u Loparama, Brčkom, Tuzli i drugim zajednicama regije odlučno se protive ovom projektu.
Opština Lopare i građani pokrenuli su niz inicijativa, uključujući predlaganje deklaracije o zabrani eksploatacije litijuma. Iako deklaracija nije dobila podršku Narodne skupštine Republike Srpske, aktivisti i lokalne vlasti nastavljaju pravnu borbu.
„Borimo se da Majevica postane park prirode, jer to je jedini način da trajno zaštitimo ovu planinu,“ kažu iz udruženja „Čuvari Majevice“.
Pored lokalne borbe, građani Majevice traže podršku i na međunarodnom nivou. Pitanje rudarenja litijuma već je delegirano u Evropskoj uniji, a aktivisti planiraju intenzivirati svoje napore u narednim mjesecima.
Vrijeme za djelovanje
Kompanija zadužena za istraživanja, Arcor AG, treba podnijeti zahtjev za koncesiju početkom 2025. godine. Aktivisti upozoravaju da, ako radovi počnu, sprječavanje eksploatacije postaje mnogo teže i skuplje.
„Ako dopustimo da projekat krene, posljedice će biti nepovratne – od ekološke devastacije do masovnog iseljavanja stanovništva,“ upozoravaju iz „Karton Revolucije“.
Zašto je Majevica važna za sve nas?
Majevica nije samo lokalno pitanje. Njeno očuvanje ključno je za sjeveroistočnu Bosnu i šire. Aktivisti pozivaju sve građane da razmišljaju dugoročno – o vodi, zraku i prirodi koje ostavljamo budućim generacijama. Borba za Majevicu je borba za zdravlje, prirodu i opstanak lokalnih zajednica.
„Ovo nije pitanje politike ili profita. Ovo je pitanje naše budućnosti. Ako uništimo Majevicu, uništavamo sebe,“ zaključuju aktivisti.
Cijelu emisiju pogledajte u nastavku:
Šta do sada znamo o projektu litijuma na Majevici:
- Na području Majevice pronađen je litijum.
- Globalna potražnja za litijumom raste, što stvara ekonomski interes za njegovu eksploataciju.
- Rudarenje litijuma može dovesti do ispuštanja toksičnih materija, uključujući teške metale, u lokalne rijeke i podzemne vode.
- Iskopavanje litijuma može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kod ljudi i životinja.
- Lokalni stanovnici često nisu uključeni u odlučivanje o projektima koji direktno utiču na njihov život.
- Vrlo je malo informacija o geološkim istraživanjima i potencijalnim ekološkim posljedicama stiže do javnosti.
- Ne postoji jasna dokumentacija o potencijalnim rizicima i istraživanjima koja bi pomogla u donošenju informisanih odluka.
- Pristutno je nepoverenje građana u institucije vlasti, posebno u kontekstu dodjeljivanja koncesija na prirodna bogatstva, poput litijuma, često stranim firmama.
- Otkrivanje litijuma na ovoj planini izazvalo je ujedinjenu reakciju građana i lokalnih vlasti iz oba entiteta.
- Zajednički nastup omogućava veću vidljivost problema.
