Ovoga petka od 15 sati na YouTube kanalu RTV Slon možete gledati novu epozodu iz druge sezone video podcasta o Tuzli. Na Dan državnosti BiH za vas otvaramo vrata tuzlanske Kuće bosanskog jezika. U 67. epizodi ukupnog serijala govorimo o stalnoj postavci nastaloj iz dokumentacije koju su prikupili i obradili Arhiv Tuzlanskog kantona, Muzej istočne Bosne Tuzla, Institut za jezik Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjačka zajednica kulture Preporod Bosne i Hercegovine, Mišo Ešić, autor knjige „Zašto je zabranjen bosanski jezik“. Autori postavke su kustosi JU Centar za kulturu Tuzla. U epizpodi govorimo o spomen sobi velikanu našeg jezika, Tuzlaku, Muhamedu Hevai Uskufiju i tuzlanskim franjevcima Matijeviću i Divkoviću koji su živjeli i stvarali sredinom 17. stoljeća. Epizodu u kojoj govorimo o jeziku kao znaku nacionalnog identiteta premijerno objavljujemo na Dan državnosti BiH. Kroz Kuću bosanskog jezika vode nas Senad Begović (Centar za kulturu Tuzla) i Eila Vicković.
Iz epizode izdvajamo:
Krajem septembra ove godine u centru Tuzle, otvorena je Kuća bosanskog jezika, posvećena autoru najstarijeg južnoslovenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi, Bosansko-turskog rječnika, kojeg je 1631. godine objavio Tuzlak autora Muhamed Hevai Uskufi. „Stalna postavka sadrži i druge dokaze o višestoljetnom trajanju bosanskog jezika od Povelje Kulina bana iz 1189. godine, do konca 20. stoljeća. Ime bosanskog jezika i bosanskog pisma spominje se još od srednjeg vijeka, ali nisu sačuvani dokazi da je postojao i rječnik bosanskog jezika ili bilo kojeg južnoslavenskog jezika štokavskog narječja prije rječnika koji je napisao Muhamed Hevai Uskufi 1631. godine. Povelja bana Kulina iz 1189. godine dokazuje postojanje bosanske države u ranom srednjem vijeku kao i postojanje bosanskog pisma i bosanskog jezika. To dokazuju i mnogi dokumenti bosanskih banova i bosanskih kraljeva, kao i pisani tragovi druge vrste, koji su pisani u toku srednjega vijeka. Konstantin Filozof je, u svom djelu Spis o jeziku i pravopisu, napisanom krajem 14. stoljeća, govoreći o izboru jezika za prijevod Biblije, napisao: Izabraše… ruski jezik, a njemu u pomoć dade se bugarski, i srpski, i bosanski, i slovenski i češkoga dio i hrvatski jezik…“ U zapisu iz Ankone iz 1453. spominje se prevodilac koji je poznavalac bosanskog jezika, a notar iz Zadra u svom zapisu iz 1474. godine zapaža da je legenda koju nije razumio pisana bosanskim pismom. Poslije pada Bosanskog kraljevstva, bosanski jezik nije ukinut. Naprotiv, dobija status diplomatskog jezika Osmanskog carstva. Matija Divković objavljuje u Veneciji 1611. godine Nauk krstjanski, u kojem navodi: „Priveden iz jezika dijačkoga u pravo i istinski bosanski.“ Stjepan Matijević u Rimu objavljuje Ispovjedaonik 1630. godine i na njegovim koricama piše da je preveden sa latinskog na bosanski jezik. Naredne, 1631. godine Muhamed Hevai Uskufi objavljuje Bosanski rječnik. Nakon Osmanske imperije, Bosnu preuzima Austro-Ugarska, a Zemaljska vlada u svojoj odluci o Nastavnom planu za gradske škole od 28. 11. 1880. godine navodi „zemaljski bosanski jezik“. Ista vlada 1890. godine objavljuje Gramatiku bosanskog jezika. Međutim, kreatori velikodržavnih ideja iz Srbije i Hrvatske, tome se vrlo aktivno suprotstavljaju. Imali su još polovicom 19. st. formirane strategije nametanja samo srpskog ili samo hrvatskog jezika i eliminacije imena bosanskog jezika. Bosanskohercegovačka elita nije imala nikakvu strategiju odbrane od ovakvih namjera. Begovatu je u to doba bilo važnije da zadrže veleposjednički status stečen u Osmansko doba. To im je omogućeno, a oni su pristali da se odreknu imena bosanskog jezika. Na osnovu njihovog pristanka Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine, je aktom broj 168539 od 14. 10. 1907. godine, proglasila zemaljskim jezikom „srpsko-hrvatski jezik“ i odredila prestanak upotrebe dotadašnjeg naziva „bosanski jezik“. Tek 1994. godine, u ustavno-pravni sistem Federacije Bosne i Hercegovine, a kasnije i Bosne i Hercegovine, uvodi se, pored naziva „srpski jezik“ i „hrvatski jezik“, i naziv „bosanski jezik“. Bosanskom jeziku vraćeno je njegovo višestoljetno ime! Bosanski jezik nije ni srpski, ni hrvatski, ni bošnjački, nego bosanski. Kuća bosanskog jezika, čuvati će uspomenu na velikana naše prošlosti i na prvi južnoslavenski rječnik štokavskog narječja u Evropi, ali i druge dokaze o višestoljetnom trajanju bosanskog jezika kao zajedničkog naslijeđa svih Bosanaca i Hercegovaca“, između ostalog poručio je gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović prilikom svečanog otvorenja Kuće bosanskog jezika.
Podsjećamo nova epizoda biti će dostupna danas u 15:00 sati na YouTube kanalu i društvenim mrežama RTV Slon, a već u nedjelju od 21:15 sati možete je pogledati i u našem TV programu.
Također, sve ranije epizode možete preuzeti skeniranjem QR koda, a ukoliko želite biti sigurni da ni jednu epizodu nećete propustiti pozivamo vas da na YouTube kanalu RTV Slon odaberete opciju SUBSCRIBE (sasvim besplatno) i na vaše pametne telefone i prijenosne računare stići će obavijest kada je nova epizoda podcasta „Tuzla calling“ dostupna za gledanje i preuzimanje, uključujući i obavijesti za druge video sadražaje RTV Slon.
Prijatelji druge sezone videopodcasta “Tuzla calling” su kompanija Hypnex iz Tuzle, Perfect rent-a-car Tuzla i Mirkokreditna organizacija “Lider”.
Podsjećamo, ukoliko ste propustili prošlosedmičnu epizodu snimak možete pogledati u produžetku teksta.
