Danas se širom svijeta obilježava Uskrs, odnosno Vaskrs – najvažniji i najradosniji praznik u kršćanskoj tradiciji. Iako se različito naziva u zapadnom i istočnom kršćanstvu, suština praznika je ista: obilježavanje vaskrsenja Isusa Hrista, simbola pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i nade nad beznađem.
Za milione vjernika širom planete, ovaj dan predstavlja vrhunac duhovnog putovanja, nakon perioda posta, molitve i unutrašnjeg preispitivanja. Uskrs/Vaskrs donosi poruke oprosta, ljubavi, zajedništva i vjere u novi početak. U vremenu punom globalnih izazova, kriza i podjela, praznik podsjeća na snagu duhovne obnove i važnost međusobnog razumijevanja.
Jutros su širom svijeta služene svečane liturgije i mise, a crkve su bile ispunjene vjernicima koji slave Hristovo vaskrsenje. U mnogim domovima, porodice se okupljaju uz tradicionalna jela, simbolično farbana jaja i u duhu praznične radosti. U pravoslavnoj tradiciji, jaja se najčešće boje u crveno, što simbolizira Hristovu prolivenu krv i novi život, dok zapadne tradicije uključuju i običaje poput “lova na uskršnja jaja” i figure uskršnjeg zeca kao simbola plodnosti i rađanja.
Pozdrav „Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“ danas odjekuje među vjernicima pravoslavne vjere, dok katolici i protestanti razmjenjuju čestitke poput „Sretan Uskrs“ uz izraze nade i blagoslova.
Uskrs/Vaskrs nije samo religijski, već i duboko ljudski praznik – on podsjeća na vrijednosti koje su temelj svakog zdravog društva: ljubav, solidarnost, praštanje i vjera u bolju budućnost. Danas, više nego ikada, njegova poruka ima snagu da ujedini i inspiriše ljude širom svijeta, bez obzira na vjerske i kulturne razlike.
