Munir Memišević iz Gornje Tuzle na svojoj parceli pronašao je stare predmete i kamen netipičnog oblika.
Posmatrajući tu parcelu iz daljine, moglo bi se reći da je obična. No, za vlasnika Munira Memiševića ona je izuzetno vrijedna, posebno posljednjih godina, kada je obrađujući zemlju pronašao starije predmete i kamen neobičnog oblika, za koji smatra da je iz srednjeg vijeka. Nada se, da će arheolozi baš ovdje utvrditi historijsko nalazište.
”U vrijeme korone, tu mi je bio vrt, žena i ja smo to obrađivali i obradom smo našli neko kamenje, koje smo počeli čačkati da očistimo vrt i utvrdimo da je neka građevina. Nismo mi to sad intenzivno istraživali, nego čačkali. Nađem neke eksere i nađem novčiće mađarske i vrijeme proizvodnje tih novčića je 1617. i 1612. godina”, ističe Memišević.
O pronalasku je obavijestio zaposlenike Muzeja Istočne Bosne, koji su izašli na teren, ali bez detaljnih istraživanja, nisu mogli potvrditi da se radi o arheološkom nalazištu. U toj ustanovi naveli su nam da je u toku ishodovanje potrebnih dozvola za istraživanje odnosno sondiranje. Munir je krenuo i samostalno u istraživanje.
”U knjizi o Osnovnoj školi u Gornjoj Tuzli u jednom pasusu kaže se da u Gornjoj Tuzli na lokaciji uzvodno od Bijele džamije kilometar i po, doslovno tako piše, sa lijeve strane Jale se nalazio Franjevački samostan i crkva Djevice Marije, pa kad premjeriš od Bijele džamije do ove lokacije, to je to. Taj bi podatak najviše povezao s tim”, navodi on.
No, svjestan je da su ovo samo njegove teze, koje trebaju potvrditi arheolozi i historičari.
I ranije je bilo istraživanja na području Gornje Tuzle. Obzirom da nema pisanih tragova, historičarima i arheolozima je otežano istraživanje.
”2019. godine bila sam voditeljica arheoloških iskopavanja na lokalititetu Gornja Tuzla. Te godine u oktobru smo otkrili rimski vodovod, odnosno istraženi dio rimskog vodovoda predstavlja prvi spomenik iz antičkog doba, ne samo u Tuzli, nego na širem tuzlanskom području. Također smatram da Gornja Tuzle krije još mnoštvo nalaza kako iz prethistorijskog, tako i historijskog razdoblja”, kaže prof. dr. Mersiha Imamović, profesorica Filozofskog fakulteta Tuzla – Odsjek za historiju.
Ono što historičarima također predstavlja problem je Pravilnik o arheološkim istraživanjima u Tuzlanskom kantonu, koji je, smatra profesorica Imamović jedan od najstrožijih u Federaciji BiH. To dodatno usložnjava ionako zahtjevan proces i rad na terenu, da bi imali relevantne pokazatelje. Da je situacija drugačija, možda bi ono što je Munir pronašao na svojoj parceli već bilo istraženo.
