Bosna i Hercegovina završava 2024. godinu obilježenu političkim previranjima, društvenim napetostima, institucionalnim blokadama i sporim napretkom.
Iako je početak godine obećavao napredak ka stabilizaciji i evropskim integracijama, političke blokade i duboko ukorijenjene podjele pokazale su koliko su izazovi ove zemlje i dalje složeni.
Pored toga, zemlju su pogodile prirodne katastrofe, poput razornih poplava koje su dodatno otežale ionako složenu situaciju.
Evropske integracije – obećanja i zastoji
Početkom godine, vladajuća koalicija definisala je prioritete kako bi ubrzala reforme potrebne za nastavak evropskog puta.
Važan trenutak desio se u martu kada je Evropsko vijeće odobrilo otvaranje pristupnih pregovora, uz uslov nastavka usvajanja ključnih zakona, poput onih o borbi protiv pranja novca i sukoba interesa.
Međutim, kako je godina odmicala, političke tenzije ponovo su preuzele primat. Nacionalistička retorika pojačana je tokom kampanje za lokalne izbore.
Politički sukobi paralizovali su rad institucija, što je rezultiralo zastojem u reformama i daljnjim udaljavanjem od Evropske unije. Iako ankete pokazuju da većina građana podržava članstvo u EU, politički lideri nisu uspjeli iskoristiti tu podršku.
Blokade koštale BiH milijarde iz EU Plana rasta
Propuštene su brojne prilike za usvajanje Reformske agende, dokumenta koji BiH mora usaglasiti kako bi dobila pristup evropskim sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Dosadašnja tri pokušaja usaglašavanja dokumenta propala su zbog političkih sukoba, a jedan od njih bila je blokada unutar četiri kantona gdje su kadrovi SDA usporavali usvajanje određenih odluka nezadovoljni njihovim sadržajem.
Posljednji pokušaj slanja parcijalnog dokumenta u septembru Evropska komisija nije prihvatila, naglasivši da je potrebno ispuniti sve mjere za odobrenje.
Zbog unutrašnjih političkih nesuglasica, zemlja je izgubila značajna sredstva namijenjena za razvoj infrastrukture, digitalizaciju i zelenu tranziciju. EU ostavlja otvorena vrata, ali politička nesloga i dalje blokira ključni paket vrijedan šest milijardi eura.
Lokalni izbori – dominacija starih aktera
Lokalni izbori održani 6. oktobra pokazali su snagu tradicionalnih političkih stranaka. HDZ BiH i SNSD zadržali su dominantan položaj unutar hrvatskog i srpskog biračkog tijela, dok je SDA, uprkos statusu opozicione stranke, zabilježila značajan uspjeh među bošnjačkim biračima.
Stranke „trojke“ (SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda) osvojile su zajedno načelničke pozicije u tri od četiri sarajevske gradske opštine.
Južna interkonekcija
Tokom ove godine, projekt Južne interkonekcije, gasovoda koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj, suočio se s političkim previranjima.
Ključna prepreka bila je nesaglasnost između političkih aktera oko upravljanja projektom, pri čemu je HDZ BiH zagovarao osnivanje kompanije u Mostaru, dok su stranke iz Sarajeva insistirale da taj zadatak preuzme BH-Gas.
Pod pritiskom američkog ambasadora, Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Zakon o Južnoj interkonekciji, uz protivljenje poslanika iz hrvatskih stranaka, koji predviđa da javna kompanija BH-Gas bude nositelj projekta.
Ovaj projekt ima za cilj diversifikaciju izvora gasa i smanjenje zavisnosti BiH o ruskom gasu koji trenutno dolazi preko Srbije, čime bi se povećala energetska sigurnost zemlje. Ipak, političke nesuglasice i dalje predstavljaju izazov za njegovu konačnu realizaciju.
Pravosudni procesi i borba protiv korupcije
Početak godine obilježila je konačna sudska presuda u aferi “Respiratori”, kada je bivši premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja tokom pandemije.
S druge strane, Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo je presudu Fikretu Hodžiću i njegovoj firmi „F. H. Srebrena malina“, te odlučilo o ponovnom suđenju nakon što je Ustavni sud BiH uvažio njihovu apelaciju i vratio predmet zbog povrede prava na pravično suđenje.
Započelo je i suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, optuženom za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Očekivani epilog ovog suđenja u 2025. mogao bi trajno izmijeniti političku scenu zemlje.
Kraj godine obilježilo je hapšenje ministra sigurnosti Nenada Nešića zbog optužbi za pranje novca i zloupotrebu položaja. Osim toga, akcija „Snimak“ razotkrila je korupciju u graničnim i carinskim službama, što ukazuje na duboko ukorijenjene probleme unutar državnih institucija.
Nacionalne tenzije i prijetnje ustavnom poretku
Pitanje secesionizma dominiralo je političkom scenom, posebno kroz izjave Milorada Dodika o „mirnom razdruživanju“ Republike Srpske od ostatka zemlje.
Takva retorika izazvala je ozbiljnu zabrinutost međunarodne zajednice. Kao odgovor, Sjedinjene Američke Države pojačale su sankcije Dodiku i njegovim saradnicima.
Dodatnu složenost situaciji donijele su odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), koja je osporila autoritet visokog predstavnika i blokirala donošenje ključnih reformskih zakona.
Osim toga, Dodikova operacija i preporuka ljekara za mirovanje dovele su do zaključka NSRS-a kojim se Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS-a, Milošu Lukiću, nalaže da se ne odazivaju na pozive Suda BiH sve dok Dodik ne bude zdravstveno sposoban da učestvuje u postupku.
Slučaj Kovačević
Slučaj Kovačević bio je u središtu pravnih i političkih rasprava tokom 2024. godine. Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) ranije je presudio u korist Slavena Kovačevića, utvrdivši da izborni sistem BiH diskriminiše građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
BiH je uložila žalbu, a Veliko vijeće ESLJP-a održalo je raspravu u novembru. Očekuje se da će ESLJP donijeti konačnu odluku tokom proljeća 2025. godine. Ishod ovog slučaja mogao bi imati značajne posljedice na političko uređenje BiH.
Rezolucija o Srebrenici
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Za rezoluciju su glasale 84 države, 19 je bilo protiv, a 68 suzdržano. Tekst osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.
Prirodne nepogode – poplave i snijeg
Početkom oktobra, bujične poplave pogodile su Hercegovinu i centralnu Bosnu, uzrokujući ogromnu štetu. Jablanica je bila među najteže pogođenim područjima. Pored toga, snijeg u decembru izazvao je prekide struje i saobraćaja, pokazujući slabosti u sistemu odgovora na prirodne nepogode.
Sigurnost i obrazovanje
Godinu su obilježili sigurnosni incidenti, uključujući tragično trostruko ubistvo u Sanskom Mostu, kao i problemi u obrazovnom sektoru, poput generalnog štrajka prosvjetnih radnika u HNK-u koji je trajao četiri sedmice.
Turizam i Međugorje
Pozitivnu notu donijela je rekordna turistička godina, uz posebno interesovanje za Međugorje nakon pozitivnog ocjenjivanja od strane Vatikana.
Pogled prema 2025. godini
Bosna i Hercegovina ulazi u novu godinu s nadom u prevazilaženje političkih sukoba, ostvarivanje napretka na evropskom putu i izgradnju funkcionalnije države. Obljetnica potpisivanja Dejtonskog sporazuma pružit će priliku za preispitivanje uloge međunarodne zajednice u zemlji.
Unatoč izazovima, ostaje nada da će se kroz dijalog i saradnju postići stabilnost i napredak.
