Porodica Jasmina Majdančića iz Kalesije 20-tak godina se bavi uzgojem muznih krava i proizvodnjom mlijeka. Godišnje proizvedu oko 120 hiljada litara mlijeka sa trenutno 21 muznim grlom. Jasmin nam priča da su zadovoljni podrškom nadležnih, ali i dalje imaju probleme zbog kojih ne povećavaju proizvodnju.
”Dosta smo toga usavršili, međutim nemamo dovoljno obradivog zemljišta, da bi mi sve te komponente uspjeli da posijemo da bi povećali proizvodnju mlijeka. To nam je trenutno najveći problem”, navodi Jasmin.
Zbog ovog i sličnih problema, u posljednje tri godine opada proizvodnja mlijeka u Tuzlanskom kantonu, ali ne i broj proizvođača. Trenutno je u kantonu 1.280 farmi.
”Prije tri godine smo proizvodili preko 30 miliona litara, a unazad par godina smo na 27-28 miliona. Danas tražimo te greške”, kaže Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.
Grešaka u drugim dijelovima Federacije BiH je manje. Ovako bi se moglo zaključiti nakon saznanja da je proizvodnja u ovom entitetu povećana za 5,1 posto. Istovremeno, uvoz mlijeka je i dalje preveliki u odnosu na izvoz.
”Mi smo uvezli mlijeka 231 milion KM, a naš izvoz je 131 milion KM. U toj strukturi uvoza najviše učestvuje sir sa gotovo 51 posto. Kakva smo mi država, kad uzmete te podatke i analizirate, pa kad vidite da smo uvezli mladog sira u vrijednosti 12 miliona KM mislim da svi trebamo da se zapitamo zašto je to tako”, rekao je Midhat Glavić, direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu.
Trebalo bi dosta toga mijenjati u ovom sektoru, složni su učesnici sastanka u Tuzli. Podsticaji za proizvodnju mlijeka u Federaciji BiH su dobri i u odnosu na druge zemlje u regiji i Evropi, navode nadležni. Sredstava ima dovoljno, ali ih je potrebno preraspodijeliti i više ulagati u poljoprivrednu infrastrukturu.
”Investiranje je ključ za uspješnu transformaciju sektora poljoprivrede, pa i sektora proizvodnje mlijeka. Radi se o tome da ćemo farme morati povećati, napraviti moderne objekte, nabaviti kvalitetnu rasplodnu stoku i primijeniti savremenu hranidbu”, naveo je Pejo Janjić, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede.
S tim se slažu predstavnici poljoprivrednika, uz konstataciju da bi za takve procese trebali imati podršku Evropske unije.
”Ono što je još značajno jeste da ulažemo u izgradnju novih tipskih objekata, štala koje su prilagođene boljem uzgoju i boljem držanju životinja jer i na to ćemo dobijati podsticaj Evropske unije. To sve doprinosi da krava koja je na svježem vazduhu, koja pije svježu vodu i jede kvalitetnu hranu, ona će sigurno imati veće proizvodne sposobnosti i kapacitete”, kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu TK.
Cilj i jeste povećanje proizvodnje po muznom grlu, umjesto tri i po hiljade litara godišnje na pet do sedam hiljada litara. Učesnici sastanka navode i da farme ispod 25 grla neće biti održive u budućnosti, stoga je potrebno raditi i na promjeni tog segmenta u poljoprivrednoj proizvodnji.
