Vjernici katoličke vjeroispovijesti danas obilježavaju Veliku subotu, dan kada u tišini, uz molitvu, u crkvama posjećuju posebno uređen grob Gospodnji. Navečer počinje vazmeno bdijenje, kojim se iščekuje dolazak najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa. Liturgijski to je najbogatije slavlje u crkvenoj godini.
Velika subota je kršćanski blagdan. Slavi se u dan prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje.
Velika subota završava Vazmenim bdjenjem koje uvodi u najvažniju nedjelju čitave povijesti, nedjelju Kristova uskrsa. Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti.
Dani Vazmenog trodnjevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju “svetima” ili “velikima” jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjega događaj kršćanskoga otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista.
To je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt te njegovo uskrsnuće.
Katolici obilježavaju Veliki petak – spomendan Isusove muke i smrti
