Danas katolici širom svijeta obilježavaju Veliki četvrtak, dan koji označava početak Vazmenog trodnevlja, najsvetijeg perioda u liturgijskoj godini.
Na ovaj dan Crkva se sjeća Posljednje večere, kada je Isus Krist, uoči svoje muke i smrti, ustanovio sakramente Euharistije i svećeničkog reda.
Tokom prijepodneva, svećenici u katedralama posvećuju ulje za krizmu, bolesničko pomazanje i ulje za katekumene, koje će se koristiti kroz čitavu godinu u različitim sakramentima.
U večernjoj misi, poznatoj kao Misa večere Gospodnje, svećenici peru noge dvanaestorici vjernika, u znak poniznosti i služenja, nasljedujući čin Isusa koji je, prema kršćanskom vjerovanju, na taj način oprao noge svojim apostolima.
Tradicija večernje mise na Veliki četvrtak potiče iz 13. stoljeća, budući da Crkva, prema drevnoj predaji, na Veliki petak i Veliku subotu ne slavi euharistiju. Ovo liturgijsko razumijevanje temelji se na židovskom shvatanju vremena, prema kojem novi dan započinje u predvečerje prethodnog dana – što znači da večer Velikog četvrtka liturgijski pripada Velikom petku.
Na Posljednjoj večeri, Isus je sakramentalno prihvatio svoju smrt na križu, dajući svoje Tijelo i Krv za spasenje čovječanstva, čime je ispunio Stari savez i židovski obred. Umjesto tradicionalne žrtve jaganjca, ponudio je samog sebe, stvarajući vječni savez između Boga i ljudi.
Pranje nogu te večeri simbol je Isusove ljubavi i služenja, a upravo te večeri započinje i Njegova muka – molitva na Maslinskoj gori, izdaja, uhićenje i predanje neprijateljima.
U narodnoj tradiciji, Veliki četvrtak se naziva i “zeljavi četvrtak”, jer se vjeruje da je Isus na Posljednjoj večeri s učenicima jeo zelje. Zbog toga i danas mnogi vjernici na ovaj dan pripremaju jela od zelja, poštujući običaje starih pokoljenja.
Tokom Svetog trodnevlja – od četvrtka do subote – tradicionalno se nisu obavljali teški fizički poslovi na polju. U tim danima crkvena zvona šute, simbolično označavajući tugu i iščekivanje Uskrsa. U pojedinim krajevima, na Veliki četvrtak zvona se doslovno „vežu“ i neće se oglasiti sve do Vazmenog bdijenja.
Vazmeno trodnevlje, koje uključuje Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, vodi ka vrhuncu kršćanskog kalendara – blagdanu Uskrsa, slavlju Isusova uskrsnuća.
