Bosna i Hercegovina u srijedu 4. septembra dobija jedan od najvećih infrastrukturnih objekata na trasi autoceste, most Hercegovina, koji će biti jedan od najvećih mostova u evropskim okvirima. Svečano otvorenje trebalo bi biti navedenog datuma, a dan poslije, s dionicom Počitelj – Zvirovići, spomenuti most bit će pušten u promet, kazala je federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić.
“Svoja očekivanja o rokovima završetka radova dionice Počitelj – Zvirovići temeljili smo na realnoj procjeni stanja radova i svih procedura koje je potrebno provesti. Konačno, mogu reći da su svi radovi na mostu Hercegovina, kao i na ovoj dionici uspješno okončani, pribavljene su potrebne saglasnosti i odobrenje za upotrebu, te su time ispunjeni svi uslovi da se od 5. septembra dionica stavi u redovno korištenje”, kazala je Katić.
Dodala je kako će puštanje u promet dionice Počitelj – Zvirovići značiti još jedan korak bliže konačnom cilju – završetku koridora Vc kroz Federaciju BiH.
“Riječ je o novih 11 kilometara autoceste, koja će se spojiti s već izgrađenom dionicom Međugorje – Bijača, te će time biti kompletirana funkcionalna cjelina autoceste u dužini od 21 kilometar prema jugu do granice s Republikom Hrvatskom. Logično je da će novi kilometri autoceste ubrzati protok roba i ljudi, što ima direktan pozitivan učinak na privredu. Ne smije se zanemariti ni aspekt sigurnosti saobraćaja jer će korištenje autoceste, kako građanima BiH tako i svima onima koji dolaze u našu zemlju, putovanje učiniti sigurnijim, bržim i ugodnijim”, kazala je ministrica.
Smatra kako je kompletan neizgrađeni dio koridora Vc apsolutni prioriet i cilj.
“S obzirom na, nažalost, sporu dinamiku izgradnje koridora Vc u posljednjih deset i više godina, smatram da je kompletan neizgrađeni dio koridora Vc apsolutni prioritet, ali ipak ću izdvojiti da je prvi prioritet spajanje Sarajeva do Doboja na sjeveru, čime Sarajevo dobija izlaz autocestom prema Republici Hrvatskoj, odnosno Evropskoj uniji, kao i prioritetno spajanje Mostara, kao središta Hercegovine, na evropsku mrežu autocesta, odnosno do granice Republike Hrvatske (RH)”, kazala je.
Plan je, kako kaže, da do kraja 2026. godine sjeverni dio koridora Vc bude u potpunosti završen i pušten u promet.
“Na južnom dijelu ovog koridora, na dijelu oko Mostara, u završnoj je fazi dodjeljivanje ugovora za radove na dionicama tunel Kvanj – Buna, Mostar jug – tunel Kvanj i Mostar sjever – Mostar jug. Kroz sinergiju i maksimalni angažman nadležnog javnog preduzeća Autoceste FBiH, federalnih ministarstava i drugih nivoa vlasti, moguće je i ostvarivo da u sljedeće četiri godine imamo završene i ove dionice na južnom dijelu koridora Vc”, kazala je Katić.
Ističe kako se finansiranje izgradnje brzih cesta u Federaciji BiH vrši iz budžeta FBiH, te da su trenutno u različitim fazama pripreme brze ceste: Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH, Prača – Goražde i Lašva – Travnik – Jajce.
Priprema i izgradnja velikih infrastrukturnih projekata u oblasti cestogradnje izrazito je složen proces koji uključuje sve nivoe administracije i zbog toga su izazovi brojni, a od kojih je ministrica istakla donošenje i usuglašavanje prostorno-planske dokumentacije, postupci izvlaštenja i pretvorbe državnog zemljišta, osiguranje dostatnih finansijskih sredstava uz održive modele finansiranja.
