Veliki kašalj je zarazna bolest koju izaziva aerobna gram-negativna bakterija Bordetella pertussis. Ova bolest se prenosi kapljično, putem zraka. Posebno su osjetljiva djeca od 1. do 5. godine života.

Simptomi

Inkubacija traje obično 9-10 dana, ali se kreće u okvirima od 6 do 20 dana. Sama bolest ima nekoliko stadija. Prvi stadij je kataralni stadij (stadium catarrhale), koji traje 1-2 sedmice i nema posebne karakteristike: odlikuju ga simptomi slični gripu i prehladi, curenje nosa, kašalj i groznica. Međutim, nakon tog stadija nastupa stadij zacenjavanja (stadium convulsivum) u kojem se javljaju tipični napadi kašlja (paroksizmi), kada bolesnik, tokom kašlja i zacenivanja izbacuje jezik. Ovi napadi su učestaliji noću, a predstavljaju veliki napor za organizam, naročito za organizam djeteta. Nakon napada kašlja, udah je praćen visokim zvukom.

Kod male djece, do navršene prve godine, umjesto napada kašlja dolazi do prestanka disanja (apneje). Bolesnik, usljed napora i nedostatka kisika, može poplaviti. Napor kod kašljanja je tako velik da može da dođe i do oštećenja rebara, a bolesnik bude veoma iscrpljen napadima. Ova faza može trajati i 10 sedmica, a tipično 6 sedmica te negdje u literaturi veliki kašalj nazivaju i “kašljem od 100 dana”. Treća faza je faza oporavka (rekonvalescencije, stadium descrementi) u kojoj se simptomi povlače, napadi postaju rjeđi i slabiji. Ona se događa za 3-6 sedmica, ukoliko se upotrebljavaju antibiotici, a 6-10 sedmica ukoliko se pacijent ne tretira antibioticima.

Kod omladine bolest prati i vlažni kašalj te se nekad zamjenjuje sa običnim respiratornim oboljenjima kakva je prehlada. Kod vakcinisanih osoba bolest se može razviti, ali u mnogo blažem obliku, međutim, problem leži u činjenici da osobe koje imaju blage simptome mogu bakteriju prenijeti na nevakcinisane ili djelimično vakcinisane (oni koji nisu primili sve doze vakcine) osobe.

Komplikacije

Jedna od najčešćih komplikacija ove bolesti je upala pluća (15-20% slučajeva) te razni problemi koji mogu nastati usljed naprezanja organizma, kao što su krvarenje iz nosa, pojava bruha te prolaps rektuma i pneumotoraks.
Također, moguća i nerijetka komplikacija jesu i epileptični napadi (2-4% slučajeva) te encefalopatija (0.5% slučajeva). Smrtnost iznosi oko 1 na 100 slučajeva, a najčešće se, nažalost, radi o dojenčadi i sasvim maloj djeci.

Prevencija – vakcine

Pentaxim vakcina/cjepivo u sebi sadrži zapravo pet vakcina i zato je zovemo i “petovalentna vakcina” ili “5u1”. Ona štiti od difterije, tetanusa, velikog kašlja (hripavac, pertusis), od dječije paralize i bakterije zvane Haemophilus influenzae B, koja izaziva upale. Sva djeca moraju primiti sve doze ove vakcine kako bi bila optimalno zaštićena od smrtonosnih, vrlo ozbiljnih bolesti.
Prema Kalendaru imunizacije Federacije BiH, ova vakcina se daje u seriji primovakcinacije u drugom četvrtom i šestom mjesecu bebinog života. Revakcina – buster se daje u 2. godini života.
U Republici Srpskoj ova vakcina se u seriji primovakcinacije također daje u tri doze, ali u drugom, trećem i četvrtom mjesecu. Revakcina se za Pentaxim prima u Republici Srpskoj s 18 mjeseci starosti djeteta.
Ukoliko se nalazite u nekoj drugoj zemlji – Crnoj Gori ili Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, moguće je da se ova vakcina daje prema drugačijem rasporedu.
U Srbiji se ova vakcina daje prva doza poslije navršena 2 mjeseca, pa sa 3,5 mjeseca, pa sa 5 mjeseci.
Pentaxim vakcina: može li se primiti jedna ili dvije doze, da li je to dovoljno?
Neophodno je naglasiti da se tek s tri doze ove vakcine završava puni ciklus osnovne vakcinacije, a poslije se ova vakcina pojača oko 2. godine života revakcinom.

Nije dovoljno primiti samo jednu vakcinu ako želite zaštititi vaše dijete. Pitajte svaki put ljekara koji vrši vakcinaciju koja je to doza i kada je sljedeća i vodite svoju evidenciju. Ljekari obično u knjižicu stave datum sljedeće doze, ali možda je najbolje da odmah, čim ljekar upiše datum, vi stavite datum u podsjetnik svoga mobitela.

Izvor: RTV Slon/ ZZJZ KS/ ZZJZ TK