Kako je 100 KM izgubilo moć?
Svi osjećamo da je novčanik sve tanji, a kese iz prodavnice sve lakše. Inflacija, rast cijena i globalni ekonomski trendovi doveli su do toga da sa istim budžetom kupujemo manje nego prije samo nekoliko godina.
Ali koliko smo tačno mogli dobiti za 100 KM 2021. godine, a koliko danas?
Pogledajmo konkretne brojke koje najbolje oslikavaju razliku u kupovnoj moći našeg novca.
Šta smo mogli kupiti 2021. godine za 100 KM?
Tri godine unazad, 100 KM bilo je dovoljno da se osiguraju solidne količine osnovnih prehrambenih proizvoda, i to ne samo za nekoliko dana, već za duži period.
Ovo je posebno bilo važno za porodice koje su morale pažljivo planirati svoj budžet i svakodnevne potrebe.
Evo šta je tada bilo dostupno:
- 31,3 kg riže
- 91 kg brašna
- 7,4 kg junetine
- 71,4 litra mlijeka
- 4,7 kg putera
- 142,9 kg krompira
- 83,3 kg šećera
- 55,6 litara benzina
Kao što vidimo, 100 KM je 2021. godine bilo dovoljno za ozbiljnu nabavku koja je mogla potrajati sedmicama.
Posebno je primjetno da su osnovne životne namirnice bile daleko dostupnije, dok je gorivo bilo znatno jeftinije nego danas.
Šta možemo kupiti danas za 100 KM?
Nažalost, današnja realnost je potpuno drugačija. 100 KM danas jednostavno nije dovoljno da se pokriju iste količine proizvoda. Cijena osnovnih prehrambenih namirnica skočila je u posljednje tri godine, a svi smo svjesni da sa istim iznosom ne možemo ni da priđemo onome što smo mogli kupiti ranije.
Evo kako sada izgledaju količine koje možemo kupiti za isti iznos:
- 22,2 kg riže
- 66,7 kg brašna
- 4,8 kg junetine
- 43,5 litara mlijeka
- 3,4 kg putera
- 50 kg krompira
- 47,6 kg šećera
- 37 litara benzina
Uporedimo li brojke, vidimo da smo izgubili značajnu količinu proizvoda.
Sada za 100 KM dobijamo gotovo 10 kg manje riže, preko 24 kg manje brašna, skoro 3 kg manje junetine i čak 92,9 kg manje krompira!
To su dramatične razlike koje direktno pogađaju kućne budžete i način na koji planiramo nabavke.
Šta se desilo?
Najveći krivci za ovaj pad kupovne moći su inflacija, globalna ekonomska kriza, rast cijena energenata i poremećaji u lancima snabdijevanja.
Sve to je uticalo na cijene proizvoda koje svakodnevno kupujemo.
- Meso i mliječni proizvodi: Cijene mesa i mlijeka značajno su porasle zbog skuplje stočne hrane i povećanih troškova proizvodnje.
- Žitarice i brašno: Rat u Ukrajini i problemi s transportom uticali su na cijene žitarica, koje su osnova ishrane.
- Gorivo: Povećanje cijena nafte dovelo je do rasta troškova transporta, što se automatski odrazilo na sve ostale proizvode.
Kako se prilagoditi?
U ovakvim okolnostima, građani se snalaze na razne načine kako bi uštedjeli i osigurali sebi što više za svoj novac:
- Kupovina na akcijama i praćenje popusta postali su standard.
- Sve više ljudi kupuje hranu na veliko, direktno od proizvođača.
- Mnogi se okreću domaćoj proizvodnji – uzgoj voća i povrća za vlastite potrebe.
Kupovna moć novca danas je znatno slabija nego prije nekoliko godina, što znači da su iste pare sada dovoljne za manju količinu hrane i osnovnih potrepština. Ova realnost prisiljava građane da budu kreativniji i pažljiviji pri planiranju budžeta.
Dok se ekonomska situacija ne stabilizuje, ostaje nam da tražimo najbolje načine da svoj novac rastegnemo što je više moguće.
U međuvremenu, s nostalgijom se možemo prisjetiti vremena kada je 100 KM značilo pun frižider i rezervoar pun goriva.
