Polovina stanovništva naše zemlje je ”energetski siromašna”. Šta to znači, koje mjere mogu nadležni poduzeti i pomoći građanima, pitanja su o kojima se govorilo na panel diskusiji u Tuzli.
Ako ste osoba koja izdvaja više od 10 posto svog budžeta za električnu i toplotnu energiju, onda ste ”energetski siromašni”. Tako kažu stručnjaci u ovoj oblasti, koji tvrde da je 50 posto građana naše zemlje u toj kategoriji, što su pokazale analize. Dobar procenat stanovništva treba hitnu pomoć.
”Deset posto domaćinstava BiH treba nužnu pomoć u rješavanju energetskog siromaštva da bi imali uslove u kojima žive, da zadovolje svoje potrebe i za stanovanjem, i za edukacijom i za zdravljem i svim drugim socijalnim komponentama”, navodi Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Pomoć bi ubrzo mogla stići na adrese domaćinstava u Federaciji BiH zahvaljujući podršci Evropske unije. Izdvojena su 64,5 miliona maraka. Javni poziv za ovu pomoć bit će objavljen u ponedjeljak, a mogli bi je dobiti korisnici stalne novčane pomoći, dječijeg dodatka, samohrani roditelji i penzioneri sa srazmjernom i minimalnom penzijom.
”Kategorija penzionera do iznosa srazmjerne penzije bi trebala dobiti jednokratnu pomoć do 300 KM, a ostale tri kategorije do 600 KM, uz zavisnosti koliki broj bude domaćinstava koja imaju pravo”, istakao je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.
A pravo, prema procjenama ovog Ministarstva ima oko 109 hiljada domaćinstava. No, to je kako naglašavaju stručnjaci, tek kratkoročna mjera za stanovništvo. Potrebno je načiniti dugoročna rješenja. Gračanica je jedna od lokalnih zajednica koja je krenula u tom smjeru i usvojila Lokalni akcioni plan za ovu problematiku.
”Koji će u periodu od 2023. do 2027. godine sprovesti više od 16 mjesta za smjenjenje tog siromaštva. Same te mjere se odnose na edukacije građana, na koji način mogu sami sebi da pomognu, a postoje i konkretne mjere koje se odnose na sufinansiranje troškova električne energije u zimskom periodu i sufinansiranje troškova grijanja”, rekao je Senad Smajlović, pomoćnik gradonačelnika Gračanice.
Slične mjere imala je Tuzla.
”Mi to već dugo godina radimo kroz jednokratne novčane pomoći. Tu radimo i sufinansiranje režijskih troškova, nabavka uglja je bila donedavno, ali smo je prošle godine ukinuli, tu mjeru ogrjeva”, naveo je Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle.
U Kalesiji su mapirali oko 1.100 energetski siromašnih domaćinstava. Nisu ih direktno novčano pomagali, ali su im pružili podršku za aplikaciju na projekte viših nivoa vlasti.
”Mi smo na taj način pomagali našim energetski siromašnim domaćinstvima da oni apliciraju da pripreme tu dokumentaciju, da mogu biti osviješteni kako da sami sebi pomognu da izađu iz tog energetskog siromaštva”, kaže Muhamed Majdančić, direktor Centra za socijalni rad Kalesija.
Ti projekti se odnose na sufinansiranje nabavke novih uređaja za zagrijavanje prostora ili utopljavanje objekata. Svjesni su i u vladinom i nevladinom sektoru, da ovakve mjere iziskuju više novca, pa će proces rješenja problematike ”energetskog siromaštva” u BiH dugo trajati.
