U Bosni i Hercegovini politika je već odavno duboko ukorijenjena u obrazovni sistem. Školski odbori i direktori biraju se na osnovu političke opredijeljenosti, a po istom principu vrlo često se upošljava nastavno i drugo osoblje. U istraživanju koje je provela RTV Slon na uzorku od 170 ispitanika njih 157 odnosno 92 % smatra da politika utiče na rad škole.
Školske odbore bira kantonalna Vlada, a članovi odbora biraju direktore. Međutim, iz vlasti tvrde da se danas direktori biraju isključivo po zakonskim propisima.
“Ja mislim da u zakonu nema da se direktor bira po političkoj osnovi, već da se direktori biraju na osnovu školskog odbora. Školski odbor ima propisano kako se bira to je moje mišljenje da se direktori postavljaju oni koji se prijave i ispunjavaju sve zakonske uslove. Mislim da je trenutno takav slučaj sada, da svi direktori imaju svoj mandat koji su nastavili prije donošenja dekreta od prethodne vlade i da će njihov izbor biti nakon isteka njihovog mandata s tim da imate u pojedinim školama vršenje nadzora Ministarstva obrazovanja gdje su uočene određene nepravilnosti”- ističe Boris Krešić, predsjednik Komisije za obrazovanje i nauku Skupštine TK.
Da li su upravo te uočene nepravilnosti resornog ministarstva prostor za političko postavljanje direktora u školama nije dokazano, ali praksa govori da su smjene direktora u školama prije isteka četverogodišnjeg mandata česta pojava.
“Javna je tajna da se direktori imenuju svaki put kada se promijeni vlast imamo smjenu uglavnom većinu direktora, što dovodi do toga da nemamo kontinuitet u radu direktora. Onda to dovodi do toga da je u školama, znate uvijek imate one podjele i na jedne i na druge. To nas destabilizuje. Svakako da nije dobro to. Ja ne znam koliko smo više imali, evo u zadnje, možda dvije godine se tri puta mijenjali direktori imamo sudske sporove, onda tu se od nas traži kada izaberete nastavnika da bude član školskog odbora iz reda nastavnika, pa treba da glasa itd. dakle utiče i na radnu atmosferu kod ljudi” kaže – Sumedin Kulović, predsjednik Sindikata srednjeg i osnovnog obrazovanja i odgoja TK.
Pored uticaja na radnu atmosferu uposlenih u školama, ono što je bitnije je da takva praksa utiče na kvalitet obrazovanja, odnosno na učenike.
“ Lično sam i profesor po struci i roditelj sam i iz jedne i druge uloge vidite koliko to utiče. Prvenstveno na to kako funkcioniše jedna ustanova, s druge strane kako funkcioniše unutar škole kadar, a kasnije se to sve odražava i na djecu. Dodatno isto što je negativno u kontekstu politike koja je unutar škola jeste što osobe koje dođu na poziciju menadžmenta škole nisu došli po kriterijima, po iskustvu, po kompetencijama i sposobnostima, nego se to isključivo dolazi po pripadnosti određenoj stranci, dakle to je jedan od osnovnih kriterija kako danas u školama se upravlja u suštini jednim javnim ustanovama.” kaže – Azra Musić, članica Savjeta roditelja TK.
Više od polovine ispitanika, odnosno 53 posto smatra da direktora trebaju birati nastavnici, a 30 posto je mišljenja da izbor treba da bude na političko nezavisnom školskom odboru. Slična situacija je i kod izbora članova školskog odbora.
“Kada govorimo o školskim odborima, trebamo znati da oni proizilaze iz okvirnog zakona, koji je donesen na nivou BIH i dalje definisan u Zakonu o srednjem i osnovnom obrazovanju i odgoju na nivou kantona. To je stvar zakonodavne vlasti kako će to urediti, a ne stvar izvršne vlasti. Ja sam stava da politici nije mjesto u školama, škola mora biti depolitizirana i služiti svojoj svrsi, a to je odgoj i obrazovanje” ističe – Ahmed Omerović, ministar obrazovanja TK.
Politizacijom školstva tema je o kojoj često govore i predstavnici misije OSCE-a u BiH. I njihova istraživanja takođe pokazuju da je politika dio obrazovnog sistema.
“Ne samo u Tuzlanskom kantonu nego u svim administrativnim jedinicama u BiH politizacija ostavlja ogromne posljedice na škole. U školama je situacija zabrinjavajuća iz razloga što politizacija u školama poremeti i tu unutar školsku atmosferu i odnose među uposlenicima, na kraju krajeva utiče na kvalitet znanja koje učenici dobijaju, ali isto tako ima tu čitav niz društvenih i praktičnih negativnih efekata” – kaže Sabina Nadžaković, službenica za obrazovanje u Odjelu za ljudsku dimenziju OSCE-a u BiH.
Ova pojava u obrazovanju prisutna je decenijama. Najizraženija je kod imenovanja rukovodstva škole, što je bio slučaj 2021., kada je u Tuzlanskom kantonu izmjenom zakona smijenjen 121 direktor osnovih i srednjih škola. Slučaj je završio na federalnom Ustavnom sudu, koji je donio odluku da se radilo o neustavnoj smjeni.
“Ja se sjećam perida 2000. godine poslije izbora, tada sam bila direktorica škole, kada su direktori škola pozivani, da se oprijedijele za jednu od političkih opcija. I neki su se odazvali,a neki nisu, jer su kazali ne moram biti direktor, ali ne želim da budem politički postavljen. U vrijeme kada sam ja bila na čelu ministarstva obrazovanja nije bilo smjene direktora, svi oni koji su bili sposobni i stručni su ostali na svojim mjestima, direktori su se mijenjali kada im ističe mandat, saglasnost nisu dobili oni koji nisu imali određene kompetencije.Depolitizacija kao princip je definisana zakonom samo to treba poštovati, nažalost i nažalost dešava se da smijene vrlo stručnog direktora, koji pokazuje dobre rezultate, da bi doveli evo kako kažu danas u društvu podobnog” –ističe Mirzeta Hadžić Suljkić, bivša ministrica obrazovanja TK.
Za depolitizaciju školstva je više od 90 posto građana, ispitanika istraživanja. 40 posto ispitanika mišljenja je da direktor treba biti neko ko nije član nijedne stranke. 38 posto ih smatra da trebaju imati iskustva u radu dok 16 posto misli da bi direktor škole trebao biti onaj koji dolazi iz škole koju želi da vodi.
Predstavnici Sindikata smatraju da je najbitnije imenovati stručne kadrove.
“Nama je najvažnije da su ljudi kvalitetni da imaju kontinuirani mandat. Vi ste svjesni naše realnosti da u većini javnih ustanova direktore imenuje politika. Mi bi najsretniji bili kada bi izuzeli uopšte imenovanje direktora iz politike, ako je to moguće, ali evo za početak kažem za nas bi bilo dovoljno da direktori budu u mandatu četiri godine, a idealno bi bilo da se politika ne miješa nego da to rade roditelji , nastavnici i lokalna zajednica da bira direktora” – dodaje Sumedin Kulović, predsjednik Sindikata srednjeg i osnovnog obrazovanja i odgoja TK.
I predstavnici roditelja smataraju da bi depolitizacija školstva doprinijela kvalitetnijem obrazovanju, kvalitetnijem nastavnom kadru, te većoj sigurnosti u školama.
“Uveliko bi doprinijelo kada bi se depolitizirale škole, kada se ne bi određivao menadžment škole na osnovu pripadnosti određenoj stranci, nego na osnovu kompetencija, vještina i sposobnosti i iskustva određenih osoba da mogu da upravljaju školom, da upravljaju procesom obrazovanja, jednom ustanovom i ljudima. To bi uveliko doprinijelo kvalitetu odgoja i obrazovanja djece, koji bi u fokus stavio dijete, a ne neke druge stvari koje su danas trenutno u društvu prioritenije posebno kada se govori o školama, nego sama djeca”- kaže Azra Musić, članica Savjeta roditelja TK.
Depolitizacija školstva je dug proces. Ono u čemu se slažu i ispitanici i sagovornici je da je prijeko potrebna u BiH, kako bi se stvorili uslovi kvalitetnog sistema obrazovanja. Neophodno je staviti interes djece u prvi plan, a ne interes jedne ili više političkih partija.
Stručnjaci, deceniju i po u Republici Srpskoj upozoravaju da su konkursni intervjui napravljeni samo kako bi bilo omogućeno da lošiji, a podobni kandidati dobiju dovoljan broj bodova i tako dobiju posao. Ne samo u prosvjeti. Prosvjeta je specifična jer je u Republici Srpskoj postalo praksa da se škole dijele kao stranački plijen pa se tako zna kojoj stranci koja škola pripada i iz koje stranke treba da bude direktor u nekoj školi.U Sindikatu su nemoćni. Jedino što najavljuju jeste da će uraditi anketu među zaposlenima u školama o radu direktora.
“Ako bude rezultat ankete da je 99 odsto zadovoljno radom direktora pa dobro da znamo,ali ako bude rezultat ankete da su vrlo nezadovoljni radnici onda je dobro da znamo istinu i onda na osnovu istine možemo preduzimati mjere”-kaže Dragan Gnjatić predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS.
U sindikatu kažu da su oni svjesni da postoji stranačko zapošljavanje ali da niko ne želi da se uhvati u koštac sa tim problemom.
“Stranačko zapošljavanje da ga tako nazovemo vjerovatno postoji i to je teško dokazati.Meni su kolege govorile o tome ali kada čovjek pokuša malo više to postavi kao problem i ponudi rješenje svi odustaju iz ovog ili onog razloga” – kaže Gnjatić
Da politika utiče na sistem obrazovanja misli 38 od 39 ispitanika koliko ih je učestvovalo u istraživanju portala Gerila info. Niko od ispitanika ne misli da politika treba da ima ključnu riječ u izboru direktora. Većina ispitanika smatra da direktor treba da ima iskustvo u ranijem radu u prosvjeti, ali i da prednost bude da ne dolazi iz političke stranke. Polovini ispitanika najviše smeta davanje povlaštenog položaja stranačkim aktivistima i stavljanju interesa stranke ispred opštih prilikom zapošljavanja u školama.
Posljednji drastičan primjer načina na koji se zapošljavaju, ne samo direktori, već i učitelji u banjalučkim osnovnim školama jeste slučaj dvije banjalučke učiteljice kojima je nuđen posao u školi u zamjenu za njihov angažman u prikupljanju glasova za tadašnju ministarku prosvjete.
” Kada sam otišla na razgovor sa direktorom on je rekao da je moj glavni zadatak da priđem, tadašnjoj ministrici kulture ili savjetnici i da je to jedini način da mi pričamo o mom, radnom statusu i da je prvi korak koji treba da uradim jeste da se učlanim u tu stranku, jer je ta škola pripala stranci Ujedinjena Srpska”- ističe Nada Vasiljević, učiteljica.
“Tada mi je naš direktor rekao da je najbolji način da zadržim posao jeste da se upoznam sa ministricom” kaže Neda Micić, učiteljica.
Slučaj je dobio sudski epilog, ali za sada, kao ni do sada niko nije odgovarao zbog svega.Svjež je i slučaj banjalučke osnovne škole Dositej Obradović u kojoj je iznenadna smjena direktora pokazala da stranke nisu blagonaklone ni prema svojim članovima kada škola pripadne drugoj stranci. Na čelu te škole godinama je bio direktor, član SNSD-a, da bi bio smijenjen pred penziju jer je škola pripala SNSD-ovom koalicionom partneru Ujedinjenoj Srpskoj. Nova direktorica član je upravo Ujedinjene Srpske.
U opoziciji tvrde da je sasvim jasno da političke stranke određuju ko će biti direktor osnovnih i srednjih škola, rektor ili dekan.
“Imali smo situaciju da na godišnjicu banjalučkog Univerziteta SNSD organizuje upad na rektorat da bi potpuno ovladali banjalučkim univerzitetom. Mi imamo sada potpunu kontrolu snsd i vladajućih stranaka nad obrazovanjem, to više nije nikakva tajna” kaže Milanko Mihajilica poslanik PDP-a u NSRS
“Prije svega kod nas se svi resori, sva ministartva dijele po političkoj liniji. Znači da dobija SNSD određen broj, Ujedinjena Srpska određen broj i ostale koalicione partije. Nažalost i prosvjeta je u istij situaciji jer i novi ministar nije došao iz reda profesora i to je problem broj jedan jer sam ministar ne zna kako funkcioniše prosvjeta” – ističe Đorđe Vučinić poslanik Liste za Pravdu i red.
Sociolozi napominju da stranačko zapošljavanje vuče korijene još iz vremena bivše Jugoslavije kada je zapošljavala Partija a da danas na sceni imamo klasičan podanički mentalitet. Politikolozi upozoravaju da je BiH klasično partokratsko društvo.
“Šta to znači, da će ministar iz neke partije kada zauzme poziciju on ne gleda da kadar bude najpametniji već da ćuti da se ne oglašava i da sluša”- kaže Dijana Mizdrak sociolog, Fakultet političkih nauka Banjaluka.
“Mi smo partokratsko društvo i svima je jasno da do nekih pozicija koje kontroliše Vlada. Jako teško možete da dođete do posla ukoliko niste stranački vojnik prije svega vladajućih partija. To je loše jer veliki broj građana koji nisu ni u jednoj partiji su u samom startu diskriminisani”- naglašava Velizar Antić, Restart Srpska
Primjera stranačkog zapošljavanja u prosvjeti je mnogo kao i primjera gdje politika na sve načine, očigledno, pokušava da upravlja sistemom obrazovanja u Republici Srpskoj. U prilog tome govori i podatak da su dekani Fakulteta političkih nauka, Medicinskog fakulteta, Fakulteta bezbjednosnih nauka, kao i rektor banjalučkog univerziteta članovi iste stranke. Gotovo svi ispitanici Gerilinog istraživanja saglasni su u tome da je u Republici Srpskoj neophodno sprovesti reformu obrazovanja kao i da bi depolitizacija obrazovanja dovela do kvalitetnijeg obrazovanja.
