Prije svega naglašeno je da je nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU u februaru 2016. godine, Bosna i Hercegovina obavezna ispuniti 14 ključnih prioriteta kako je navedeno u Mišljenju Komisije iz maja 2019. u dijelu koji se tiče demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.
“ Nakon što Komisija ocijeni da je Bosna i Hercegovina postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete, Komisija će dati preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju EU. Na osnovu zaključaka Vijeća Evropske unije iz decembra 2019. Komisija svoje godišnje izvještaje fokusira na implementaciju 14 ključnih prioriteta Bosne i Hercegovine. Na osnovu preporuke Komisije, Evropsko vijeće je u decembru 2022. godine dodijelilo Bosni i Hercegovini status zemlje kandidata. Pozitivan zamah koji je uslijedio nakon dodjele kandidatskog statusa rezultirao je ograničenim napretkom u pogledu ključnih prioriteta iz Mišljenja.”, stoji u saopćenju.
Nasuprot pozitivnim dešavanjima na državnom nivou su ona negativna na nivou entiteta Republika Srpska, sa posljedicama na zemlju u cjelini.
Nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine, državna i entitetska zakonodavna i izvršna tijela uspostavljena su do maja 2023. godine. Komesar i predsjedavajuća Vijeća ministara su 17. maja u Sarajevu dopredsjedavali Političkim forumom na visokom nivou radi praćenja implementacije koraka iz preporuke, izvještavanja o daljem napretku na terenu i razgovora o reformskim naporima na evropkom putu.
“Na Političkom forumu vlasti su još jednom potvrdile svoju posvećenost strateškom cilju pristupanja EU. Nakon dodjele kandidatskog statusa, javno iskazana posvećenost političkih partija strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate. Učinjeni su važni koraci i preuzete obaveze u pravcu ispunjavanja ključnih prioriteta, uprkos negativnim zakonodavnim potezima na entitetskom nivou. Rekordno brzo formiranje koalicione vlade na državnom nivou je važna potvrda nove političke dinamike i volje”, navodi se, te dodaje da je u cilju rješavanja koraka navedenih u preporuci Komisije za kandidatski status, Bosna i Hercegovina u izvještajnom periodu poduzela aktivnosti navedene u nastavku.
“Vijeće ministara usvojilo je strategije za suzbijanje organizovanog kriminala, izradilo ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma, usvojilo strategije i akcione planove u oblastima migracija i terorizma, te imenovalo nadzorno tijelo za provedbu strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina. U junu 2023. godine, konačno je započela sa radom i kontakt tačka za saradnju sa Europolom. Vijeće ministara je usvojilo set nacrta zakona, prvenstveno u dijelu unapređenja integriteta pravosuđa, prevencija torture (određivanje Institucije ombudsmena kao preventivnog mehanizma), zakona o strancima i slobodi pristupa informacijama, a koji su usvojeni i u parlamentarnoj proceduri u avgustu i septembru 2023”, istaknuto je.
Osim toga, u izvještaju stoji i da je VMBiH usvojilo pravni osnov za vođenje pregovora o južnoj i istočnoj gasnoj interkonekciji, te sporazum o saradnji sa Eurojustom. Vijeće ministara podržalo je i organizaciju Digitalnog samita Zapadnog Balkana, održanog u Sarajevu u oktobru 2023. godine, uspostavljanje Tima za kompjuterske hitne slučajeve (CERT), te nabavku helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage. U martu je usvojen državni budžet za tekuću godinu. Bosna i Hercegovina je započela ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o slobodnom kretanju sa ličnom kartom.
“ Najnovija dešavanja, najvećim dijelom u entitetu Republika Srpska, idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom. Konkretno, entitet je pozvao sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke i usvojio zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet, integritet i nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje. Entitet je također ponovo uveo krivične sankcije za klevetu, koje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobodu medija, što predstavlja veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava. Entitetska skupština je u prvom čitanju usvojila nacrt zakona koji targetira određene kategorije civilnog društva kao tzv. strane agente. Njegovo usvajanje u konačnici bi dodatno ugrozilo efikasno funkcionisanje demokratije i predstavljalo još jedan značajan, razočaravajući i nesporan korak unazad”, navodi se u Izvještaju.
U Izvještaju također stoji i da je Bosna i Hercegovina nastavila s implementacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je, zajedno sa svojim Privremenim sporazumom koji se primjenjuje od 2008. godine, omogućio progresivnu liberalizaciju trgovine sa EU i međusobni bescarinski pristup većini roba.
“Međutim, kontinuirane protekcionističke mjere su uzrok sve veće i ozbiljne zabrinutosti u vezi sa implementacijom SSP-a. Politički dijalog u okviru SSP-a ponovo je zaživio nakon političke blokade 2021. i početkom 2022. godine. Ciklus sastanaka sektorskih pododbora otvoren 2020. godine završen je u junu 2023. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje održano je u julu 2023. godine. Bosna i Hercegovina je dobila prvih 90% sredstava iz paketa energetske podrške vrijednosti 70 miliona eura u maju 2023. Potrebno je da Vijeće ministara bez odlaganja imenuje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III”, istaknuto je.
U sažetku izvještaja prije svega navedeni su politički kriteriji.
“ Visoki predstavnik je imao više intervencija po izbornim pitanjima, uključujući i tokom večernjih sati na dan izbora, što je prema ocjeni OSCE/ODIHR-u dovelo u pitanje pravnu sigurnost. Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou formirana su do maja 2023. Novo Vijeće ministara na državnom nivou preuzelo je dužnost krajem januara, uz podršku vladajuće koalicije koju čine SNSD, HDZ BiH i stranke Trojke (SDP, NiP, Naša Stranka). U martu je usvojen državni budžet za tekuću godinu. Novi saziv Vijeća ministara poduzeo je značajne korake u usvajanju evropskih reformi nakon dodjele kandidatskog statusa”, stoji u Izvještaju EU.
Naime, usvojena je strategija o borbi protiv organizovanog kriminala, ažurirana procjena rizika i prateći akcioni plan za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma. Imenovano je i nadzorno tijelo za provođenje strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina.
Prema Izvještaju Evropske unije o Bosni i Hercegovini u junu ove godine sa radom je počela i kontakt tačka za saradnju sa Europolom.
“ Vijeće ministara je također usvojilo set nacrta zakona, prvenstveno u dijelu koji se tiče unapređenja integriteta pravosuđa, prevencije torture (određivanje Institucije ombudsmena kao preventivnog mehanizma), zakona o strancima i slobodi pristupa informacijama, a koji su potom usvojeni u parlamentarnoj proceduri u avgustu i septembru 2023. Jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u cijelosti provede, uključujući i odluku o državnoj imovinu. Ustavni sud je privremeno stavio van snage ili ukinuo jedan broj pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetsko rukovodstvo, odlučno u namjeri provođenja takvih zakona, time dovodi u pitanje pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda BiH i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje. Zakonodavna tijela oba entiteta trebala bi bez odlaganja imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati puni saziv Ustavnog suda”, navodi se.
Kako su dalje istakli, i dalje su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sejdić i Finci.
Kada je u pitanju razrada socioekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima iz ekonomskog i finansijskog dijaloga, u Izvještaju EU stoji da nisu poduzeti nikakvi koraci.
“ U implementaciji SSP-a, jednu od zabrinutosti predstavljaju kontinuirane protekcionističke mjere. Politički dijalog u okviru SSP-a je ponovo zaživio nakon njegove političke blokade u periodu 2021. i 2022. godine. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila program usklađivanja propisa sa pravnom stečevinom EU-a (engl. NPAA), u skladu sa zahtjevima iz SSP-a.
Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP). Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU-a. Entitetske vlasti i stranke iz Republike Srpske zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađivanje sa stavovima EU-a i opstruirajući cjelovitu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave. Poduzeti su određeni pozitivni koraci i to (i) usvajanjem aranžmana za koordinaciju reforme javne uprave (tzv. zajednička platforma), uključujući tijelo za donošenje političkih odluka; (ii) provođenjem sveobuhvatnog i cjelodržavnog upravljanja javnim finansijama, (iii) unapređenjem kapaciteta za javne rasprave na državnom nivou i procjenu uticaja propisa u entitetu Republika Srpska, (iv) usvajanjem strategije o upravljanju ljudskim resursima u entitetu Federacija BiH, (v) unapređenjem stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacije BiH i na državnom nivou, i (vi) usvajanjem Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti. Oko pet godina nakon njegovog usvajanja, Akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran tek u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a principi profesionalnosti i stručnosti nisu sadržani u procedurama zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa je neefikasno u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka, uključeno u zajedničku platformu, tek treba da postane operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. I dalje je slab kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou. Potrebno je da Bosna i Hercegovina finalizira suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordinisanog pristupa izradi politika na nivou cijele zemlje.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe. U ovoj oblasti je postignut određeni napredak. Bosna i Hercegovina je u septembru 2023. godine izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV BiH) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru finansijskih izvještaja sudija, tužilaca i članova VSTV-a BiH, ali uz izmjene u odnosu na prethodnu verziju po kojoj je konsultovana Venecijanska komisija. Takve izmjene stoje na putu efikasnosti sistema finansijskih izvještaja i stoga ih je potrebno dopuniti. Vijeće ministara je također imenovalo novo nadzorno tijelo za nazdor provedbe strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina. Nema unapređenja kod nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, profesionalnom napredovanju i sukobu interesa sudija i tužilaca i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija. Kontinuirani i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Skupština entiteta Republika Srpska pozvala je sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke i legalizovala neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje.
Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala. Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organizovanom kriminalu, strategiju i akcioni plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. U junu 2023. godine konačno je sa radom započela kontakt tačka za saradnju sa Europolom. Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa evropskim standardima. Iako je podignut jedan broj optužnica u predmetima korupcije na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) su i dalje minorni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Prisutni su sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala, zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i iznimno ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koriste zakonske i administrativne slabosti, dok je policija podložna političkim uplitanjima. Finansijske istrage i zapljena imovine su također uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima. Tek treba pojačati saradnju sa Eurojustom i Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO). Nadovezujući se na određene operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine narkoticima te povećati svoje kapacitete u tom dijelu. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa pravnom stečevinom EU-a.
Zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima je najvećim dijelom uspostavljen. U avgustu 2023. godine Parlamentarna skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava kojima je ova institucija određena kao preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja. Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“. Od 2020. godine redovno se održavaju parade ponosa, a u julu 2022. usvojen je Akcioni plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba. Gender akcioni plan usvojen je u oktobru 2023. godine. Rodno zasnovano nasilje, neadekvatno postupanje sa pritvorenicima i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Rome,[5] i dalje izazivaju zabrinutost.
Došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranje finansijske održivosti javnog RTV sistema. Krivične sankcije za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u julu 2023. godine, ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija. U septembru 2023. godine, nacrt zakona koji targetira određene kategorije civilnog društva kao tzv. strane agente također je usvojen u prvom čitanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Njegovo usvajanje u cijelosti bi predstavljalo još jedan značajan, razočaravajući i nesporan korak unazad.
Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za unapređenje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina je usvojila novu strategiju i akcioni plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. U septembru 2023. usvojen je Zakon o strancima. Značajne slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći. Bosna i Hercegovina treba hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i osnažila upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integrisanog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcioni plan za 2024. do 2029.
Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Dodatno su se pogoršali saradnja i koordinacija kod izrade ekonomskih politika na državnom nivou i među entitetima. Posljedično, unutrašnje tržište zemlje i dalje je fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Stopa nezaposlenosti je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje prisutna. Program ekonomskih reformi (engl. ERP) zemlje i dalje je lošeg kvaliteta, a implementacija reformi je ograničena. ERP ne sadrži dovoljno kredibilnih cjelodržavnih mjera za rješavanje glavnih strukturnih ekonomskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, sivom ekonomijom, javnim preduzećima, zelenom i digitalnom tranzicijom i nezaposlenošću. Općenito, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine je ispod svojih potencijala, budući da je proces izrade politika ometan političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politika za osiguranje rasta.
Bosna i Hercegovina se nalazi između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU, te je u ovoj oblasti ostvarila ograničen napredak. Kvaliteta obrazovanja je i dalje niska, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. U odgovoru na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenog strukturnog prilagođavanja, s fokusom na pomak ka djelatnostima dodatne vrijednosti, kao što su trgovina, informacione tehnologije i turizam. Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka, ali ukupna trgovina je niža od svojih potencijala.
Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Potrebno je značajno pojačati usklađivanje sa pravnom stečevinom EU-a te implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja iz pravne stečevine EU-a.
Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti i ostvarila je ograničen napredak u oblasti javnih nabavki usvajanjem određenih podzakonskih akata. Zakonodavstvo treba dalje uskladiti sa pravnom stečevinom EU-a, uključujući i oblast koncesija. Ostvaren je ograničen napredak u oblasti statistike, sa pripremama za naredni popis koje jedva da su i napredovale, te izradom makroekonomske statistike koja i dalje odstupa od pravne stečevine EU-a. Određeni napredak je postignut u pogledu interne kontrole javnih finansija u smislu implementacije strategija u ovoj oblasti na entitetskim i na državnom nivou.
Potrebni su značajni koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio sa pravnom stečevinom EU-a na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radne snage, usluga i kapitala, zakon o privrednim društvima, intelektualna svojina, konkurentske politike, finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja), ali i uspostavilo unutrašnje tržište zemlje. Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u ovom klasteru. Različite procedure i zakoni između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu i ometaju provedbu. Bosna i Hercegovina bi trebala unaprijediti koordinaciju među relevantnim vlastima u svim oblastima kako bi postigla cjelodržavni pristup i unaprijedila rezultate provedbe. Potrebno je ukinuti procedure glasanja po nacionalnom ključu u Vijeću za konkurenciju i Vijeću za državnu pomoć i uspostaviti fond za finansijsku stabilnost kao dio okvira solventnosti banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU-a i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da bi zemlja imala koristi od Ekonomskog i investicionog plana i novog Plana rasta za Zapadni Balkan.
Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetničke i industrijske politike, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije zabilježen napredak u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika) gdje je zemlja u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ove oblasti su u velikoj mjeri povezane sa programom ekonomskih reformi. Zemlja treba da uvede socioekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničeni napredak po Zelenoj agendi i klasteru održivog povezivanja, gdje se nalazi u ranoj fazi po pitanju energije, okoliša i klimatskih promjena. Bilježi se određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transevropskih mreža. Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja sa propisima o transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transevropskim energetskim mrežama. ¬Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju u regionu i sa EU. Treba ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana[6] i Zelene agende za Zapadni Balkan[7].
Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, ribarstvo i akvakultura, te finansijske i budžetske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Potrebno je pojačati napore na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije ruralnog razvoja nakon 2021. godine, te uskladiti svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarskim i fitosanitarnim politikama i ojačati vlastite administrativne kapacitete. Administrativni kapaciteti laboratorija i centralnih baza podataka tek treba da budu osnaženi. Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Bosna i Hercegovina bi trebala započeti pripremu cjelodržavne strategije regionalnog razvoja.
Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u klasteru vanjskih odnosa. Značajno je poboljšano usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno po stavovima visokog predstavnika u ime EU-a i odluke Vijeća o restriktivnim mjerama nakon ruske agresije na Ukrajinu, premda je provedba sankcija i dalje izazov. Bosna i Hercegovina je ponovo jednostrano uvela i produžila izvozna ograničenja kršeći uslove SSP-a, što je pitanje za zabrinutost u dijelu trgovine i trgovinskih politika. Zemlja treba da implementira dodatne protokole uz Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te da bez odlaganja usvoji dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Potrebno je bez odlaganja ratificirati tri regionalna sporazuma o mobilnosti.
U 2022. godini, Bosna i Hercegovina je dobila 45,5 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć za period 2021. do 2027. godine (IPA III)[8] za podršku programima u oblasti pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim finansijama, evropskih integracija, okoliša i klimatskih promjena, zapošljavanja i socijalne zaštite. Ovaj set programa, upotpunjen paketom programa za više ¬zemalja, značajno doprinosi implementaciji Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.
Godišnji akcioni plan za 2023. sastoji se od paketa energetske podrške za Zapadni Balkan i predviđa 70 miliona eura za smanjenje socioekonomskih efekata rasta cijena energenata, posebno na mala i srednja preduzeća i domaćinstva, te za podršku tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, u skladu sa prioritetima Ekonomskog i investicionog plana EU-a za Zapadni Balkan.
Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija ostaje glavni uslov za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti u cijelosti koristila IPA sredstva. Potrebno je da Vijeće ministara bez odlaganja imenuje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.”, stoji u Izvještaju EU o BiH.
Kada je u pitanju ocjena implementacije 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU i koraka navedenih u preporuci Komisije za kandidatski status u Izvještaju su opisani ključni prioriteti.
“ Ključni prioritet 1. Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.
Izborni okvir i dalje treba uskladiti sa evropskim standardima i preporukama. Visoki predstavnik je nametnuo više izmjena i dopuna izbornog okvira, uključujući i uveče na dan izbora (2. oktobra 2022.), a koje su prema ocjeni OSCE/ODIHR-a dovele u pitanje pravnu sigurnost. U Mostaru su u decembru 2020. održani lokalni izbori.
Ključ prioritet 2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine.
Korak: osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine.
Nije bilo aktivnosti u vezi sa ovim ključnim prioritetom i korakom. Vijeće ministara treba unaprijediti funkcionisanje i efikasno koristiti mehanizam koordinacije (kolegijum i ministarske konferencije), te izraditi program za usklađivanje propisa sa pravnom stečevinom EU-a (engl. NPAA). Program integrisanja, koji je pripremio DEI, još uvijek čeka odobrenje Vijeća ministara. Vijeće ministara treba bez odlaganja imenovati nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.
Ključni prioritet 3. Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) usvojio je svoj poslovnik 2021. godine. Nakon izbora održanih u oktobru 2022., delegati u SAPC- u imenovani su u maju 2023. Parlament Bosne i Hercegovine i Evropski parlament održali su sjednicu SAPC-a krajem oktobra 2023. Ključni prioritet ispunjen.
Ključni prioritet 4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se:
a)osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti;
b)uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;
c)garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV);
d)reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka;
e)garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;
f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;
g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu pravne stečevine zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s pravnom stečevinom.
Napomena: Evropsko vijeće je u junu 2022. pozvalo bh. lidere da hitno finaliziraju ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. Ove reforme treba tretirati kao najveći prioritet.
Ovaj ključni prioritet zahtijeva temeljne reforme, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se unaprijedio institucionalni okvir Bosne i Hercegovine. U junu 2023. godine entitet Republika Srpska usvojio je zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, čime se krši ustavnopravni poredak i dodatno narušava pravna sigurnost.
Ključni prioritet 5. Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.
Vijeće ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provedbu strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina. Poduzete su određene pozitivne aktivnosti na lokalnom nivou (Mostar, Brčko). Politički lideri, s vremena na vrijeme, nastavljaju sa širenjem istorijskog revizionizma i veličanjem ratnih zločinaca, uključujući negiranje i banalizaciju genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Bosna i Hercegovina bi se trebala pozabaviti neriješenim pitanjima koja se tiču suđenja za ratne zločine, nestalih osoba, obeštećenja ratnih žrtava torture i seksualnog nasilja, te tranzicijske pravde.
Ključni prioritet 6. Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.
Korak: prioritetno usvojiti izmjene i dopune za unapređenje integriteta u važećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Parlamentarna skupština je u septembru 2023. godine usvojila izmjene i dopune Zakona o VSTV-u u dijelu koji se tiče unapređenja integriteta, ali sa izmjenama u odnosu na prethodnu verziju po kojoj je konsultovana Venecijanska komisija. Takve izmjene stoje na putu efikasnosti sistema finansijskih izvještaja i stoga ih je potrebno dopuniti. Bosna i Hercegovina bi trebala finalizirati i usvojiti dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa i to novi Zakon o VSTV-u i novi zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, u skladu sa mišljenjima Venecijanske komisije.
Ključni prioritet 7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem:
a)usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;
b)osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije
c)usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;
d)osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i tužilaštava;
e)demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou;
f)depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.
Korak: usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.
Korak: poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Parlamentarna skupština je u avgustu 2022. godine usvojila izmijene i dopune Zakona o javnim nabavkama i donesena su podzakonska akta. U junu 2023. godine, sa radom je započela i kontakt tačka za saradnju sa Europolom, a Bosna i Hercegovina je uputila oficira za vezu u Hag. Svi policijski organi u Bosni i Hercegovini od sada mogu razmjenjivati poruke putem sistema za sigurnu razmjenu informacija SIENA. Vijeće ministara usvojilo je strategije za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, te ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma. Ove strategije i akcioni planovi treba da se implementiraju na operativnom nivou.
Ključni prioritet 8. Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.
Korak: odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, upravljanje granicom i kapacitete za upravljanje migracijama, kao i osiguravanje funkcionisanja sistema azila.
Unaprijeđeno je upravljanje migracijama. Vijeće ministara usvojilo je strategiju u oblasti migracija i akcioni plan. Parlamentarna skupština je usvojila Zakon o strancima u avgustu 2023. Prihvatni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli se generalno provode na zadovoljavajući način. Bosna i Hercegovina treba izdvojiti odgovarajuća budžetska sredstva za upravljanje migracijama, unaprijediti procedure za povratak osoba kojima nije potrebna međunarodna zaštita i poduzeti dalje korake kako bi osigurao funkcionalan sistem azila. I dalje postoje prepreke u osiguravanju efikasnog pristupa azilu.
Ključni prioritet 9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.
Zakonodavstvo u oblasti rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije nije usklađeno u cijeloj zemlji niti se efikasno provodi. Vijeće ministara usvojilo je novi Gender akcioni plan u oktobru 2023. godine, a ostaje da se usvoji novi Akcioni plan žene, mir i sigurnosti. Slučajevi femicida izazvali su proteste javnosti i razotkrili sistemske nedostatke odgovora na rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici, uključujući i usklađivanje zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom.
Ključni prioritet 10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju torture i nečovječnog postupanja.
Korak: osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma za prevenciju torture i zlostavljanja.
U oktobru 2019. godine, Ustavni sud je ukinuo smrtnu kaznu u Ustavu entiteta Republika Srpska. U avgustu 2023. godine, Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o ombudsmenu za ljudska prava kojima se ova institucija određuje kao preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja, a što je međunarodna obaveza zemlje. Ključni prioritet ispunjen.
Ključni prioritet 11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.
Iako je ukupni pravni i regulatorni okvir uglavnom usklađen sa pravnom stečevinom EU-a, nedavno je entitet Republika Srpska usvojio u prvom čitanju nacrt zakona koji targetira aktere civilnog društva kao tzv. strane agente, a koji bi, ukoliko bude u cijelosti usvojen, predstavljao još jedan značajan, razočaravajući i nesporan korak unazad.
Ključni prioritet 12. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.
Korak: garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
I dalje postoji zabrinutost zbog političkih pritisaka, zastrašivanja i prijetnji novinarima. U julu 2023. godine, entitet Republika Srpska ponovo je uvela krivične sankcije za klevetu, sa nesrazmjernim ograničenjima koja ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija i predstavljaju veliki korak unazad. Nisu preduzete nikakve radnje kako bi se osigurala finansijska održivost javnog RTV sistema.
Ključni prioritet 13. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Povorke ponosa redovno se održavaju od 2020. godine. Akcioni plan o pravima LGBTIQ osoba usvojen je u julu 2022. i ostaje da se implementira. Potrebno je i dalje raditi na zaštiti i inkluziji ranjivih kategorija.
Ključni prioritet 14. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave, osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.
Svi nivoi vlasti provode akcioni plan za reformu javne uprave, sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama u cijeloj zemlji i vlastite pojedinačne strategije za upravljanje javnim finansijama. U avgustu 2023. godine, Parlamentarna skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama, s ciljem unapređenja proaktivnog otkrivanja informacija i transparentnosti institucija na državnom nivou. Još uvijek se čeka na postizanje profesionalne i depolitizirane državne službe, posebno sa izmjenama zakonā o državnoj službi. Ostaje da se osigura koordiniran pristup izradi politika na nivou cijele zemlje”, navedeno je u Izvještaju EU o BiH.
