U istraživanju RTV Slon o temi: Koliko građani TK moraju izdvojiti za sahrane i dženaze i koliko se te cijene razlikuju? putem web platforme učešće je uzelo 389 građana Tuzlanskog kantona. Na pitanje da li su u posljednjih dvije godine učestvovali u organizciji sahrane, dženaze ili ukopa potvrdno je odgovorilo 150 ispitanih, a neki od njih svoje iskustvo odlučili su podijeliti i pred našim kamerama. Na osnovu pristiglih odgovora ali i kroz razgovore sa našim sgovornicima došli smo do saznanja da cijene pogrebnih i vjerskih usluga za sahrane i dženaze u Tuzlanskom kantonu diktiraju pogrebna preduzeća i vjerske zajednice. Ono što je bitno razlučiti jeste da pogrebna preduzeća obavljaju komunalne dijelove sahrana i dženaza, dok su vjerske zajednice zadužene za vjerske obrede prilikom dženaza i sahrana.
Pogrebno preduzeće Redva u Tuzli čiji je osnivač Medžlis Islamske zajednice u Tuzli nudi pogrebne usluge u koje spada organizacija sahrana i dženaza, iskopavanje kabura, izrada posmrtnica, i svega ostalog što nije vjerski dio obreda.
„Naše usluge iznose 654 KM bez PDV –a. Ukoliko se porodica odluči da kupi sanduk, a cijena sanduka se kreće od 400 do 1500 KM usluge će biti skuplje. „ izjavio je Sabahudin Imamović, direktor pogrebnog preduzeća „Revda“
Ukoliko se na ovu cijenu bez dodatnog sanduka doda PDV onda cijena iznosi 765 KM. Međutim, iz Revde navode kako cijena u ovom pogrebnom preduzeću zavisi i od članstva u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla.
Sead Ćirić iz Tuzle, 2019. godine je za dženazu brata zahvaljući dugogodišnjem članstvu u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla dobio popust za dženazu od 100 posto.
„Za kompletnu dženazu i tevhid platio sam 308 KM. Ostvario sam popust od sto posto, tako da sam platio samo osnovne stvari kao što je ležanje dva dana, prevoz od kuće do komemorativnog i do groblja”
Međutim, kako istiće Ćirić, iz ličnog iskustva njegova sestra je za dženazu svog muža morala platiti 1700 KM, jer je član Medžlisa Islamske zajednice bio samo godinu dana.
Da članstvo u vjerskoj organizaciji utiče na cijenu dženaze potvrdilo je i naše istraživanje. Naime od 389 ispitanika, njih 124 je član vjerske organizacije ( preovladava islamska vjerska zajednica), a u 88 slučajeva to članstvo omogućilo je povoljniju cijenu dženaze. Cijena godišnje članarine za četveročlanu porodicu također varira od općine do općine, odnosno od grada do grada te se kreće do maksimalnih 120 KM godišnje.
No, to nije sve. Zahvaljujući istraživanju koje smo proveli uočili smo nesrazmjer u cijenama ako npr. član Vaše porodice umre u Srbiji i u Tuzli. Cijene su iste, iako u trošak ulazi i prevoz tijela iz Srbije do BiH.
Tako nam, Salih Beširović iz Kalesije, svjedoči da je za dženazu sestre koje je preminula u Srbiji i sa troškovima prevoza morao izdvojiti oko 1.700 KM.
„Kada je preminula moja sestra u Srbiji iz Srbije su prevoz tijela do Kalesije naplatili oko 400 eura. Ovdje u gasulhani su sve pripremili, i cijena ukopa je bila oko 600 KM, iskop mezara 100 KM i usluge hodže su bile 60 KM.”
Iako se najviše ispitanih izjasnilo da plaća članstvo u Islamskoj zajednici ili da putem nje ostvaruje pogrebne usluge, iz ove organizacije nisu željeli stati pred naše kamere, a odgovor su nam poslali u pismenoj formi:
Članovi Medžlisa Islamske zajednice Tuzla koji redovno plaćaju članarinu imaju besplatne vjerske i pokopne usluge, izuzimajući prateće troškove koji zavise od mjesta ukopa, udaljenosti i dr. uvjeta, ali u svakom slučaju iznose do 200 KM.
- Vjerski obredi dženaze za članove koji redovno plaćaju članarinu su besplatni.
- Vjerski obredi za osobu koja nije plaćala članarinu zavise od mjesta ukopa i iznose oko 1115 KM, a kojem se dodaju troškovi ukopnog mjesta i održavanja mezarja.
- Kopanje kabura za članove je besplatno, a za nečlanove košta do 150 KM.
- Održavanje grobnog mjesta košta 11 KM godišnje.
- Rezervaciju ukopnog mjesta je potrebno izvršiti na određenim mezarjima, a postoji mogućnost ukopa na određenim mezarjima bez plaćanja naknade za rezervaciju. Cijena naknade za rezervaciju ukopnog mjesta zavisi od mezarja i lokacije na mezarju i kreće se od 500 – 2000 KM.
U pravoslavnoj vjerskoj zajednici , kako ističu, nema ustanovljenje članarine nego građani pravoslavne vjeroispovjesti daju svoj novčani doprinos koliko su u mogućnosti, te imaju određenu cijenu vjerskih usluga
„Cijena jednog grobnog mjesta košta 300 KM, ukop na dan smrti iznosi 150 KM, taksa za betonažu košta 150 KM, vjerski obredi koštaju 150 KM i održavanje grobnnog mjesta 20 KM godišnje.” izjavio je Miloš Trišić, starješina u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli
Dakle, ukupna cijena pravoslavne vjerske sahrane i ukopa u Tuzli iznosi 750 KM. Slična je situacija i u katoličkoj vjerskoj zajednici.
„Što se tiče naknade za obavljanje sprovoda i mise ona iznosi 80 KM sam ukop i misna naknada je 20 KM za misu. To je dakle svih troškova koje vjernici imaju obzirom na vjerski dio”. dodao je fra Franjo Ninić, franjevac Franjevačkog samostana “Svetih Petra i Pavla” Tuzla.
Iako za vjerski obred pripadnici kalotičke vjeroispovjesti moraju izdvojiti 100 KM, za sahranu Milenko Petrović iz Živinica morao je izdvojit oko 1700 KM u šta ulaze cijene usluga pogrenog preduzeća.
„Druga stvar je to što se plaća ukopno mjesto što je po meni velika greška. To košta 200 KM i dodatno što se plaćaju ljudi koji iskopaju grobno mjesto” dodao Milenko Petrović.
Iz JKP Komemorativni centar Tuzla, jedinog gradskog pogrebnog preduzeća ističu da cijene pogrebnih usluga zavise od onoga što žele građani i vrsti pogrebne opreme koju žele kupiti.
„Kada dođe do smrti, od prevoza u Komemorativni centar, skupa sa pogrebnom opremom i izradom posmrtnica i ponovnim prevozom do groblja, ukoliko se radi o islamskoj vjeroispovjesti to iznosi oko 600 KM. Ovo je cijena u koju spada kompletna usluga sa pogrebnom opremom, a to podrazumjeva ćefine, tabute i tako dalje. Ukoliko kupac izrazi želju da se preminula osoba sahrani u sanduku, cijena će biti drugačija. Sanduk je taj koji diktira krajnju cijenu” naglasio Eldar Azabagić, referent za ekonomiju i finansije JKP Komemorativni centar doo Tuzla.
Ukoliko se na ovu cijenu doda grobno mjesto i građevinska dozvola za izgradnju spomenika i nišana morate izdvojiti dodatnih 470 KM, što u konačnici iznosi oko 1100 KM izuzmajući cijenu vjerskih obreda.
Od 389 ispitanika, 260 njih ili 71 posto prije sahrane ili dženaze nije moralo ranije rezervisati mjesta. Međutim, za kupovinu grobnog mjesta neki su naveli da su morali izdvojiti i od 500 KM. Od ukupnog broja ispitanika njih 106 ili 73,1 posto nije imalo problema sa pronalaskom grobnog mjesta.
Sve ove cijene se dodatno povećavaju u vremenu pandemije, odnosno u slučaju da je osoba preminula a bila je zaražena COVID– om. U tom slučaju dženaza/ sahrana se obavlja uz higijensko epidemiološke mjere i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Na osnovu rezultata istraživanja od ukupnog broja ispitanika njih 18 je navelo da je učestvovalo u organizaciji sahrane ili dženaze osobi koja je bila COVID pozitivna, te su naveli da im je ta situacija dodatno povećala troškove dženaza i sahrana.
„Umrli sa tom dijagnozom mora se ukopati uz poseban režim koji povećava cijene za nekih 600 KM. Tu se dodatno plaćaju tri PVC vreće, limeni i drveni sanduk. Smatram da je država trebala omogućiti našim sugrađanima da dobiju refundaciju u ovim slučajevima.“. naglasio je Sabahudin Imamović, direktor pogrebnog preduzeća „Revda“
Za sahrane i dženaze potrebno je biti i finanskijski spreman, a budući da je smrt u većini slučajeva iznenadan događaj mnogi nisu u stanju finansijski odgovoriti na sve izdatke. Prema rezultatima istraživanja, 89 građana je imalo dovoljno novca da plate sve troškove sahrana i dženaza, a 53 ispitanih moralo je podići bankarski kredit kako bi platili sve troškove sahrana i dženaza.
Svjesni izdataka neki tokom života štede za sopstvenu sahranu ili dženazu, a tako se izjasnilo 138 ispitanih.
Ukoliko je preminula osoba bila korisnik centra za socijalni rad pogrebna preduzeća upućuju zahtjeve nadležnom Centru i Gradskoj upravi, odnosno Općini za smanjenje troškova sahrana i dženaza.
„Ukoliko je umrli korisnik stalne novčane pomoći Centra za socijalni rad, u tom slučaju Centar snosni troškove ukopa. Obično to nisu dovoljna sredstva da se obavi sahrana ali dobrim dijelom i porodica učestvuje u tim troškovima. Ako preminula osoba nije bila korisnik i ukoliko nije penzioner te nema nikakvih primanja, a sa druge strane nikog od bliskih srodnika, mi iz Komemorativnog centra sa povjerenicima mjesnih zajednica se obraćamo Gradskoj upravi sa zahtjevom da snose minimalne troškove ukopa i takva se tijela sahranjuju na gradskom groblju uz minimalne troškove.” Eldar Azabagić, referent za ekonomiju i finansije JKP Komemorativni centar doo Tuzla
Prema rezultatima istraživanja od ukupnog broja građana koji su uzeli učešće u istraživanju njih 281 ili izraženo u procentima 77,2 posto smatra da su cijene pogrebnih usluga previsoke, 43 ispitanika ili 11,8 posto smatra da su cijene prihvatljive, dok ostali nisu dali svoje mišljenje o cijenama.
Rezultati istraživanja pokazuju da se cijene pogrebnih i vjerskih usluga razlikuju od mjesta, zavisno od toga da li se radi o gradu ili okolnim općinama, ali ono što je sigurno jeste da su cijene visoke. U vremenu kada vlada ekonomska kriza, dostojno sahraniti preminulo osobu predstavlja trošak, a cijene dženaza i sahrana uz pogrebne i vjerske usluge ukoliko u to ubrojimo i postavljanje nadgrobnih spomenika, nišana i održavanje grobnog mjesta i vjerske obrede nakon godinu dana zavisno kojoj vjeroiposvjesti pripadate mogu ići do pet hiljada KM ili čak i više. Građani su ogorčeni na cijene, ali kako ističu nemaju izbora.
