U Zenici je održan sastanak “Pripravnost za protuepidemijski rad u slučaju elementarnih nesreća”, koji je organizirao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a kojem su prisustvovali predstavnici niza nadležnih institucija iz ZDK. Cilj sastanka bio je jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora i drugih nadležnih institucija u suočavanju s epidemiološkim izazovima tokom kriznih situacija.
Bosna i Hercegovina u posljednjim godinama sve češće svjedoči elementarnim nepogodama koje sa sobom donose ozbiljne javnozdravstvene rizike.
Poplave u dolini Bosne iz 2014. godine, ali i prošle godine u Hercegovini i Srednjoj Bosni, kada su hiljade ljudi bile primorane da napuste svoje domove, uz istovremeni porast zaraznih bolesti i kontaminaciju vode, pokazale su koliko je važno unaprijediti sistem odgovora na ovakve krize. Pandemija Covid-19 dodatno je potvrdila da zdravstvene institucije moraju imati jasne planove i protokole za djelovanje u vanrednim situacijama.
Na skupu su učestvovali stručnjaci iz oblasti zdravstva, higijensko-epidemioloških službi Domova zdravlja i civilne zaštite u Zeničko-dobojskom kantonu, a program je obuhvatio niz stručnih izlaganja i diskusija.
Sastanak je otvorio direktor INZ-a Muamer Mandra, dok je uvodno izlaganje na temu “Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za vanredne situacije” održao Mirza Palo, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) u BiH.
– Vanredne situacije su sve češće i imaju sve veći utjecaj na lokalnu sredinu. Zbog toga nam je neophodno da radimo međusektorski, zdravstvo, okoliš, civilna zaštita, poljoprivreda, veterinarski sektor, kako bi unaprijedili odgovor na vanredne situacije – istakao je Palo.
Na sastanku je učestvovala i ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona Aida Salčinović, koja je istakla značaj saradnje između nadležnih institucija u cilju efikasnijeg odgovora na epidemiološke prijetnje u kriznim situacijama.
– INZ je jedinstvena institucija po “One health – Jedno, jedinstveno zdravlje” konceptu i način našeg djelovanja je uzor i primjer kako treba izgledati sinergija i zajedničko djelovanje institucija različitih nivoa i opisa djelovanja, na jednom, jedinstvenom zadatku, očuvanju zdravlja građana u kriznim situacijama – istakao je direktor INZ-a Muamer Mandra.
O utjecaju klimatskih promjena na učestalost prirodnih nesreća na primjerima iz ZDK govorio je Džavid Aličić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK, naglašavajući da su ekstremne vremenske prilike sve učestalije i da predstavljaju direktnu prijetnju javnom zdravlju.
Četiri stručnjaka iz INZ-a na podacima i primjerima iz ZDK su predstavili različite aspekte rada i stanja u ovom kantonu. Nermin Rondić predstavio je temu higijensko-sanitarnih nadzora u vanrednim situacijama, dok je Muhamed Skomorac analizirao zastupljenost zaraznih bolesti na području Zeničko-dobojskog kantona. Melita Lelić je govorila o rezultatima pregleda vodnih objekata u ZDK, dok je Alis Kozica govorio o pripravnosti i odgovoru na elementarne nepogode.
– Siguran sam da je cilj skupa ostvaren, a to je uvezivanje HES-ova, INZ-a i Civilne zaštite, u smislu zajedničkog planiranja i djelovanja u eventualnoj situaciji – istakao je Kozica.
Na kraju skupa je uslijedila završna diskusija i zaključci koji će poslužiti kao temelj za daljnju razradu strategija i planova pripravnosti.
Poseban akcenat tokom sastanka stavljen je na Higijensko-epidemiološke službe (HES) u domovima zdravlja, koje predstavljaju ključnu kariku u ranom prepoznavanju i prevenciji širenja zaraznih bolesti. Njihova uloga u nadzoru, edukaciji i provođenju protokola u kriznim situacijama pokazala se neophodnom, naročito tokom pandemije Covid-19 i ranijih slučajeva epidemija.
Osim toga, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već godinama zagovara One Health pristup, koji naglašava međusobnu povezanost ljudskog zdravlja, zdravlja životinja i stanja životne sredine. Ovaj holistički pristup posebno je bitan u kontekstu klimatskih promjena, budući da prirodne nepogode poput poplava, suša i požara mogu direktno uticati na pojavu novih ili ponovnu aktivaciju zaraznih bolesti.
Jedan od ključnih zaključaka sastanka je potreba za izradom strategije i plana pripravnosti, koji će omogućiti koordinirano djelovanje svih relevantnih aktera i osigurati pravovremen i efikasan odgovor na eventualne epidemije u vanrednim okolnostima. Posebna pažnja bit će posvećena obuci zdravstvenih radnika, jačanju međuinstitucionalne saradnje i primjeni savremenih epidemioloških metoda u kriznim situacijama.
S obzirom na sve učestalije klimatske poremećaje i potencijalne zdravstvene krize koje mogu uslijediti, ovaj stručni sastanak predstavlja važan korak ka jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Zeničko-dobojskog kantona i šire, saopćeno je iz INZ-a.
