U organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, u Zenici je održan stručni skup na temu „Razvoj pčelarstva“, koji je okupio desetine pčelara iz cijelog Zenčko-dobojskog kantona, uključujući i one sa više od 300 košnica. Među prisutnima su bili i veterani ovog zanata, koji se pčelarstvom bave više od 30 godina.
O vitalnosti medonosnih pčela, biotehnologiji i izazovima održivosti pčelarske proizvodnje u 2025. godini govorila je Violeta Santrač, stručnjakinja sa Veterinarskog instituta „Vaso Butozan“ iz Banja Luke.
Santrač je upozorila na pojavu novih nametnika pčelinjih zajednica, poput parazitske grinje tropilela, koja prijeti pčelarskim zajednicama. Naglasila je da je od esencijalne važnosti da pčelari budu upoznati s ovim prijetnjama kako bi na vrijeme poduzeli preventivne mjere.
„Pčelarstvo se opet suočava s novim patogenom, koji dolazi sa istoka. Parazitska grinje tropilela može ozbiljno ugroziti pčelinje zajednice, pa je ključno da pčelari imaju validne informacije i da zakonodavci, veterinarski i agronomski servisi poduzmu mjere u pravovremenom suzbijanju“, istakla je Santrač.
Skup je također pružio uvid u moderne biotehnološke postupke u pčelarstvu, koji mogu značajno utjecati na prinos pčelara. Iako se ove tehnologije još uvijek ne primjenjuju u punoj mjeri, njihov razvoj mogao bi unaprijediti očuvanje pčelinjih zajednica i smanjenje negativnih utjecaja na okoliš.
Tema genetskih modificiranih organizama u pčelarstvu bila je posebno istaknuta, s naglaskom na prilagodbu medonosnih pčela i biljaka na buduće klimatske izazove.
Lejla Biber, sa Katedre za tehnologiju prehrambenih proizvoda animalnog porijekla Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, govorila je o savremenim pristupima autentičnosti, deklariranju i brendiranju pčelinjih proizvoda.
Istaknula je da pčelarstvo u Bosni i Hercegovini još uvijek temelji na tradicionalnim metodama, te pozvala na potrebu usklađivanja s evropskim standardima kako bi se unaprijedila proizvodnja pčelinjih proizvoda.
„Svake godine imamo pritužbe na prinose, iako savremeni pristupi mogu pomoći pčelarima da ostvare veće prinose. Dobar primjer digitalizacije u BiH predstavljaju projekti u općinama Tešanj i Milići, gdje smo uspješno digitalizirali registre pčelara, pčelinjaka i paša. Ovaj proces će se nastaviti u općinama Livno i Berković, što će značajno pomoći pčelarima i općinskim službama“, zaključila je Biber.
Skup je pružio korisne informacije i perspektive za budući razvoj pčelarstva, a Institut za zdravlje i sigurnost hrane najavio je daljnje aktivnosti na unapređenju ove grane poljoprivrede.
