Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je organizirao skup na temu “Globalni projekat zaštite života i zdravlja na Planeti Zemlji”.
Ujedinjene nacije su 16. septembar proglasile Svjetskim danom zaštite ozonskog omotača kako bi se prisjetili Montrealovog protokola, te se od 1994. g. ovaj dan obilježava svake godine na navedeni datum. Glavna uloga ozona je zaštita Zemlje od štetnih Sunčevih zraka, koji na taj način pomaže očuvanju život na planeti. Međutim kada u školama učimo o ozonskom omotaču, najčešće samo govorimo o problemu ozonskih rupa.
Naglasak na prevenciji i zaštiti
Povod za razgovor zdravstvenih profesionalaca iz oblasti prevencije i liječenja bio je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača, koji se obilježava sredinom septembra u čast datuma kada se u Montrealu, Kanada, 1987. gotovo 200 članica organizacije Ujedinjenih Naroda (UN), saglasilo da uspori, onemogući i zamjeni korištenje štetnih plinova koji su direktno označeni kao uzročnici smanjenja debljine ozonskog omotača oko Planete.
Danas, četvrt vijeka kasnije, Ozonski omotač gotovo da se “zacijelio”, odnosno utvrđene “rupe” i oštećenja na polovima su skoro sanirani. Bitno je istaći da ovaj tanki sloj ozona zaustavlja štetna zračenja koja utječu na sav biljni, životinjski svijet i čovjeka, a njegovim nestankom brzo bi nestalo i života na Zemlji.
O faktima vezanim za ovu temu govorio je dr. Nermin Rondić iz INZ-a, dok je gostujuća doktorica specijalista dermatologije Nikolina Loina – Smajlović (Kantonalna bolnica Zenica) iznijela niz praktičnih primjera šta prekomjerna, odnosno izlaganje bez zaštite na suncu, uzrokuje ljudskoj koži.
– Na skupu je dat naglasak na prevenciju i zaštitu kože, kako u ljetnom, tako i zimskom periodu. Osim prevencije, govorilo se i o samim promjenama na samoj koži, posebno porastu broja malignih melanoma, koji se danas povezuju sa dužim i neadekvatnim i izlaganju kože sunzu bez zaštite, rekla je dr. Loina – Smajlović.
Zaštita ljudi, životinja i bilja
Dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a istakao je da je zdravlje ljudi u najširem smislu te riječi osnovna briga Instituta, ali i svih ljekara.
– Ozonski omotač je bitan, kako za zaštitu Planete Zemlje, tako i za sva živa bića, ljude, životinje, biljaka. Posao Instituta je briga o sva tri ova aspekta, dakle i ljudi i životinja i bilja, a posebno ljudi, pa se zato govorilo posebno o prevenciji karcinoma kože, koji je usko povezan sa ultraljubičastim zračenjem, a oštećenje ozonskog omotača upravo uzrokuje povećanje UV zračenja, kazao je Durmišević i dodao –
– Montrealski sporazum je jedna od pozitivnih priča iz ekologije, koja je uspjela da “okrene” nešto što je išlo u sunovrat sa povećanjem oštećenja ozonskog omotača. Uništavanje je prvo usporeno, pa zaustavljeno. Ozonski omotač se zacjeljuje, ali priča mora biti nastavljena i u budućnosti da nam se ne bi dogodilo nova katastrofa i da utječemo na druge. Ljudska zajednica je pokazala da je sposobna, kad se udruže svi, preokrenu stvari u pozitivan smjer, rekao je.
