Usklađivanje s klimatskim politikama Evropske unije (EU) za zemlje kandidate je zahtjevan proces koji traži kapacitete, veliki entuzijazam svih i pomoć drugih država članica, istaknuto je na radionici “Prenos iskustava Republike Hrvatske u razvoju i implementaciji klimatskih politika usklađenih sa EU pravnom stečevinom” danas u Sarajevu.
Radionicu je vodila načelnica Sektora za klimatsku politiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Višnja Grgasović koja je istakla da je pristupanje EU dugotrajan proces koji zahtijeva puno znanja i saradnje između različitih institucija.
Navela je da je evropsko klimatsko zakonodavstvo vrlo zahtjevno, horizontalno i stalno se mijenja, a obuhvata vode, prirodu, buku, šumarstvo i poljoprivredu.
– S druge strane, tu su klimatski ciljevi koji uključuju ublažavanje, smanjenje emisije i prilagođavanje klimatskim promjenama, znači prilagođavanje onome što se već događa a to su ekstremni vremenski događaji – rekla je Grgasović.
Pojasnila je da je Hrvatska u procesu pristupanja EU i usklađivanja s njenom pravnom stečevinom tražila pomoć od Slovenije i drugih država članica, i da su u tom smislu spremni pomagati Bosni i Hercegovini.
Radionicu je organizovala nevladina organizacija Centar za energiju, okolinu i resurse (CENER 21) s ciljem jačanje kapaciteta ključnih interesnih strana koje imaju aktivnu ulogu u oblasti ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama, sa aspekta razvoja i implementacije klimatskih politika u skladu sa EU pravnom stečevinom.
