Dok broj korisnika javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini svakodnevno raste, hiljade tona hrane završava na deponijama.
Prema procjenama Agencija za statistiku godišnje se u našoj zemlji baci oko 400.000 tona hrane, a taj broj iz godine u godinu postaje sve veći.
Ovo nije problem samo Bosne i Hercegovine otpad od hrane globalno je jedan od ključnih ekoloških izazova.
Prema podacima iz 2022. godine, u svijetu se godišnje baci čak 1,3 milijarde tona hrane, što doprinosi sa 8 do 10 posto ukupnim emisijama stakleničkih plinova. Takvi podaci posebno zabrinjavaju s obzirom na pogoršanje klimatskih promjena i sve veću socijalnu nejednakost.
Iako postoje organizacije koje rade na prikupljanju viška hrane i njezinoj distribuciji socijalno ugroženima, u BiH i regiji još uvijek ne postoji jasan zakonski okvir koji bi olakšao doniranje hrane. Mnoge zemlje nemaju ni logističku podršku za skladištenje, transport i sigurnu distribuciju donirane hrane.
Potencijal koji propada
Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora ističu da se radi o ogromnom potencijalu koji često ostane neiskorišten.
“Svakodnevno se baca velika količina hrane koja je još uvijek upotrebljiva, a istovremeno se povećava broj korisnika javnih kuhinja. U ovako siromašnoj zemlji to je suludo. Potrebno je da vlasti hitno razmotre donošenje pravilnika koji bi trgovačkim centrima omogućili poreske ili logističke olakšice ako doniraju hranu”, poručila je Murisa Marić, izvršna direktorica ovog udruženja, za capital.ba.
Ona naglašava da hrana ne mora završiti u smeću, već se može usmjeriti onima kojima je najpotrebnija počevši od javnih kuhinja do socijalno ugroženih porodica.
Bez rješenja, snalaze se pojedinačno
Pojedini trgovački lanci u BiH pokušavaju interno riješiti ovaj problem. Kako su naveli radnici jednog lanca za capital.ba, višak gotove hrane na kraju dana prodaje se zaposlenima po sniženim cijenama.
“Nakon zatvaranja radnje, ostatke gotove hrane možemo kupiti po mnogo nižoj cijeni. Ipak, sve što ne bude prodato se baca. Količine variraju, ali tokom vikenda se uglavnom sve rasproda”, rekao je jedan od zaposlenih.
Ovakva praksa, iako korisna u određenoj mjeri, ipak ne može nadomjestiti sistemsko rješenje.
Stručnjaci upozoravaju da bi zakonske inicijative, slične onima u nekim članicama EU, mogle značajno doprinijeti smanjenju otpada i pomoći najugroženijim građanima.
