Direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Džemil Hajrić kaže da višegodišnji prosjek analiziranih uzoraka hrane pokazuje da oko 95 posto tih uzoraka zadovoljava propisane parametre.
– S obzirom na to da značajan udio u neodgovarajućim uzorcima hrane pripada laboratorijskim analizama provedenim u okviru procesa samokontrole, dakle u procesu proizvodnje hrane, sa sigurnošću možemo reći da je, statistički gledano, udio odgovarajućih uzoraka hrane koja je bila dostupna krajnjim potrošačima na tržistu još viši – rekao je Hajrić za Fenu.
Prema podacima koje je Agencija prikupila i objedinila kroz “Izvještaj o rezultatima provedenih laboratorijskih analiza hrane, pojavi i kretanjima oboljenja čiji je uzrok/put prijenosa hrana i prijavljenim slučajevima zoonoza za 2021. godinu”, tokom te godine ukupno je obrađeno 47.614 uzoraka hrane, uključujući vodu za piće, od čega je neodgovarajućih uzoraka bilo 5,63 posto. Ne računajući vodu za piće, od 29.710 uzoraka hrane analiziranih na mikrobiološke parametre, neodgovarajućih je bilo 686 (2,31 posto), dok je od 6.711 uzoraka hrane analiziranih na fizičko-kemijske parametre neodgovarajućih bilo 125 (1,86 posto).
U skladu s obvezama BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji, a na temelju Izvještaja o napretku koji priprema Evropske komisija, naša zemlja treba ubrzati pripreme za nacionalne referentne laboratorije, putem daljeg usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a prije svega povećanjem broja akreditiranih laboratorijskih metoda koje se koriste u higijenskoj, veterinarskoj i fitosanitarnoj kontroli, analizi hrane za ljude i životinje.
– S ciljem jačanja kapaciteta laboratorija za analize hrane, Agencija je u proteklom periodu, kroz međunarodne projekte, osigurala nabavku laboratorijske opreme ukupne vrijednosti 2,1 miliona KM, te omogućila specijalizirane obuke laboratorijskog osoblja, koje su provedene u referentnim laboratorijama zemalja EU po međunarodno priznatim i validiranim metodama. Uvođenje međulaboratorijskih usporednih ispitivanja radi povećanja administrativnih kapaciteta, osobito inspekcijskih službi i laboratorija, jedna je od preporuka Evropske komisije koja, između ostalog, podrazumijeva unapređenje kapaciteta laboratorija, njihovu bolju saradnju i povezivanje – dodao je Hajrić.
U odnosu na višegodisnji prosjek, po njegovim riječima, nema značajnijih odstupanja u pogledu broja zaprimljenih obavijesti putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF).
Cijene hrane, posebno u pogledu njihovog značajnog porasta u posljednje vrijeme, bile su dio istraživanja u kontekstu sigurnosti hrane na nivou zemalja Europske unije. Prema rezultatima istraživanja “Eurobarometer 2022 “, podsjetio je Hajrić, cijena hrane je faktor koji je najveći broj ispitanika (54 posto) obuhvaćenih istraživanjem u zemljama EU ocijenio najvažnijim pri kupovini hrane, a nakon toga slijede okus, sigumost hrane i porijeklo hrane.
Velika količina hrane koja se gubi duž proizvodnog lanca ili u fazi gotovog proizvoda umanjuje vrijednost poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, stvara velike ekonomske gubitke te dovodi do značajnog gubitka ograničenih prirodnih resursa, kao što su svjetske zalihe vode. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), na globalnom nivou, samo u različitim fazama proizvodnje godišnje se izgubi oko trećina hrane.
S obzirom na to da sve veće potrebe za hranom na globalnom nivou koje su uzrokovane porastom broja stanovništva, te istovremeno velike gubitke hrane, posljednjih nekoliko godina u naučnim i stručnim, a sve više i u političkim krugovima, vodi se široka javna rasprava o mogućnostima da se takva situacija prevaziđe.
– Prema iskustvima pojedinih zemalja iz naše regije, jedan od načina koji može doprinijeti smanjenju gubitaka hrane jeste poticanje doniranja hrane. Naime, pojedine zemlje u našoj regiji, ali i širom Evrope su kroz oslobađanje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost na hranu koja je predmet doniranja neprofitnim organizacijama značajno utjecale na smanjenje gubitaka hrane – naveo je Hajrić napominjući da regulisanje tog pitanja nije u nadležnosti Agencije za sigumost hrane BiH.
Obzirom da se velike količine hrane nepotrebno rasipaju i u domaćinstvima, i sami potrošači mogu utjecati na smanjenje rasipanja hrane. Stoga iz Agencije za sigurnost hrane potrošačima preporučuju da hranu uvijek nastoje kupovati planski, te čuvaju na odgovarajućim temperaturama kako bi se produžila njezina svježina i trajnost.
– Potrošači bi i kroz poznavanje značenja oznaka o upotrebljivosti hrane na deklaracijama i postupanje na temelju toga mogli uticati na smanjenje gubitaka hrane. Naime, datum minimalnog trajanja ili datum upotrebe (“upotrijebiti do”) hrane smatra se obveznim podatkom koji, u skladu s propisima, mora biti pružen krajnjem potrošaču – naveo je Hajrić.
Pritom je, kako je podsjetio, važno razlikovati dva načina navođenja minimalnog roka trajnosti na deklaracijama hrane.
Oznaka “Najbolje upotrijebiti do… ” znači da hrana nakon tog datuma se može još neko vrijeme koristiti pod uslovom da se pohranjuje u skladu s uputama navedenima na pakiranju da pakiranje nije oštećeno, ali bi mogla početi gubiti okus i teksturu. Datumi na oznakama ,,najbolje upotrijebiti do” nalaze se na raznovrsnoj suhoj (tijesto, riža), konzerviranoj i drugoj hrani (biljna ulja, čokolada, itd.)
“Upotrijebiti do… ” znači da hrana nakon tog datuma se smatra nesigurnom za konzumaciju. Ta oznaka nalazi se na lako kvarljivoj hrani, kao sto je svježa riba, svježe mljeveno meso, itd… U tom slučaju potrebno je striktno se pridržavati uputa, kao što su: ,,čuvati u hladnjaku” ili ,,čuvati na temperaturi od 2 do 4°C”. U suprotnom, hrana će se brze pokvariti i konzument semože izložiti riziku trovanja hranom.
(RTV Slon/Fena)
