Iako poplave kakve su zabilježene na području Hercegovine i srednje Bosne do sada nisu zabilježene u našoj zemlji, Tuzlaci se još uvijek sjećaju 2014. godine kada su mnogi osjetili silu prirode i kako je kada u jednoj noći nestane sve što ste cijelog života gradili. U Tuzli je aktivno više od dvije hiljade klizišta, a stanovnici naselja koja su tada pogođena i danas strahuju.
Poplave i klizišta koji su prije sedam dana zahvatili dijelove Bosne i Hercegovine odnijeli su brojne živote i načinili milionske štete.
Nedavne poplave koje su zahvatile Jablanicu, Konjic i dijelove Hercegovine, zabrinule su mnoge stanovnike tuzlanskog naselja Badre, koji su i sami prije deset godina prošli kroz sličnu situaciju.
Majida već nekoliko decenija živi u Badrama. Nerado se prisjeća katastrofalnih poplava i klizišta kada su mnoge kuće i pomoćni objekti preko noći nestali. Posljedice tog dana, i dalje su vidljive na njenoj kući, ali i brojnim drugim objektima u ovom naselju. Duboko suosjeća sa stanovništvom koje je sada pogođeno poplavama, ali su svi prizori koje gleda u medijima, probudili traumu i strah.
„Vjeruj da se ne spava. Ne spavam nikako. Ovo sad da opet budu ove poplave, ove vode me strah, tu će biti poplave. Odatle će krenut, i kad krene to će biti gotovo. I tad je ovako krenulo kad kiše padaju. Ovdje je, ne znam šta bi rekla“ kazala je Majida Avdić, stanovnica naselja Badre.
Trodnevna kiša tog maja 2014. godine u Tuzli je aktivirala više od dvije hiljade klizišta, a jedno od najvećih bilo je upravo ono u naselju Badre. Nadležni iz Gradske uprave ističu da od tada aktivno mjere količine padavina i da bilježe stotine aktivnih klizišta.
„Grad Tuzla znajući svoje specifičnosti, koje je najugroženije područje sa aspekta klizanja terena ima preko 2100 klizišta koji zauzimaju površinu 16,5% teritorije, negdje oko 4900 hektara, i 6,5% potencijalnih lokacija klizišta“ rekao je Miralem Mulać, pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove Tuzla.
Kako bi na vrijeme upozorili građane o mogućim poplavama, uspostavljen je sistem „GEOALARM“ prvi takav u BiH. Ovaj sistem za sada je analogni, ali u budućnosti bi trebao biti dostupan na mobilnim uređajima svih građana. Pomoću njega, građani će dobiti informacije o količinama padavina i savjete kako trebaju postupati u takvim situacijama.
„Mi smo u Gradu Tuzli napravili tzv. Geoalarm, gdje smo utvrdili tri stepena. Mi znamo da 35-50 litara po metrom kvadratnom kada padne u 24h tada nastupa prvi stepen opasnosti. Drugi stepen je 50-70 litara a treći preko 70 litara.“ dodaje Mulać.
S obzirom da su klizišta aktivna u 37 od 40 mjesnih zajednica, da bi izbjegli njihovo aktiviranje, nadležni apeluju na građane da ne bacaju smeće ili drugi vid otpada u kanalizaciju i riječne tokove, jer zapušenje odvoda može dovesti do prevelikog akumuliranja vode. Osim toga, upozoravaju i na ilegalnu gradnju i nekonstrolisanu sječu šuma, što mijenja izgled i prirodni položaj tla, a to je veliki uzročnik klizišta.
