„Ako nemate hljeba, jedite kolače“. Poruka je koja se šalje građanima u jeku novih poskupljenja, a ovaj put na red je došlo brašno.
Građani već neko vrijeme skuplje plaćaju proizvode od brašna, a s novim mogućim poskupljenjem plaćat će još više.
„Što se tiče poskupljenja brašna proizvođači nemaju ništa s tim. To su neke igre mlinara i pekara. Otkupna cijena domaće pšenice je trenutno strahovito niska na domaćem tržištu. Nerazumljivo je i nema objašnjenja zašto poskupljuje“, kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Međutim, otkupna cijena uvozne pšenice mogla bi porasti. To će svakako uticati i na Bosnu i Hercegovinu, budući da uprkos ogromnim domaćim potencijalima, naša zemlja uvozi pšenicu iz drugih zemalja, najviše iz Ukrajine.
„Imamo podatak da je na berzama došlo do rasta cijena pšenice. Tona pšenice ovisno o kvaliteti kreće se od 190 do 270 eura“, pojasnila je Merima Maslo, savjetnica za pitanje unutrašnje trgovine FMT Mostar.
Visoke cijene proizvoda u pekarama?
Bez obzira na do sada niske cijene pšenice i brašna, mnogi potrošači primjećuju povećanje cijena pekarskih proizvoda. I to čak i prije poskupljenja električne energije, što se najčešće koristi kao alibi za svako poskupljenje u našoj državi.
“Smatram da su cijene u pekarama previsoke. Čula sam da će doći do poskupljenja brašna, sramota“, kazala je jedna građanka.
Svoje mišljenje je s nama podijelilo i još nekoliko građana Tuzle.
“Moram priznati da moj muž kupuje u pekari i sve je otišlo gore uglavnom, ništa ne ide dole. Ništa pozitivno ne mogu reći, pogotovo je teško nama penzionerima. Samo što smo mi takvi ljudi, žalimo se međusobno, a niko neće da se javno skupimo i kažemo sve što ne valja i što valja“.
“Kažu da su cijene u pekarama povišene, ali ja ne kupujem hljeb nego ga kuham. Narod nagađa da li će doći do poskupljenja, ali ne bi bilo čudo ni da dođe”.
“Cijene su više nego ranije, definitivno”.
“Svakako da su cijene previsoke, a tek sad kad brašno poskupi biće još više”.
“Cijene su previsoke, ali opet zavisi i od plate i penzije. Za penzije jesu”.
“Ne znam šta bih rekla, ipak je hljeb najosnovnija namirnica. Pored svega ostalog čije su cijene skočile, opet za hljeb svako će izdvojiti i dati, a nešto će drugo sebi uskratiti”.
Kako kontrolisati rast cijena?
Federalna vlada pokušala je pomoći projektom „Zaključavamo cijene“. Na listi proizvoda čije su cijene zaključane do kraja godine je i brašno, međutim projekat je na dobrovoljnoj osnovi, a formiranje cijena je slobodno. Na koji način onda kontrolisati „nekontrolisani“ rast cijena?
„Ukoliko se eventualno propiše mjera neposredne kontrole onda mogu inspekcijski organi u skladu s tom odlukom da kažnjavaju i da provode inspekcijski nadzor. Mi možemo dati nalog da se napravi uvid u kalkulaciju cijena s obzirom na sve elemente cijene svih tih proizvoda“, kaže Merima Maslo, savjetnica za pitanje unutrašnje trgovine FMT Mostar.
Cijene gotovo svakodnevno rastu, građani nastavljaju negodovati, a nijedna mjera se ne čini efikasnom. Potrošačka korpa za septembar iznosi više od 3 hiljade maraka, a minimalnom plaćom od 619 KM moguće ju je pokriti tek 19,8 posto.
