Oporavak evropskih tržišta, a osobito onih s kojima BiH ima razvijenu vanjsku trgovinu, važan je signal koji nagovješćuje i bolje vijesti za domaće gospodarstvo, a posebno ono koje je izvozno orijentirano ili koje za proizvodnju koristi niz uvoznih repromaterijala, piše Večernji list BiH.
Znakove oporavka moguće je primijetiti i u određenim financijskim pokazateljima iz bh. izvoza, i to posebno kada govorimo o aprilu ove godine koji je, nakon dužeg vremena, donio početak rasta vrijednosti izvoza.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBA) Jasmin Mahmuzić za Večernji list je komentirao aktualnu situaciju u evropskim gospodarskim i financijskim tokovima, blago smanjenje kamatnih stopa od Evropske centralna banke, kao i mogućnost smirivanja situacije u financijskom sustavu.
Ističe kako će se ublažavanje restriktivnih mjera Evropske centralne banke odvijati blago i postupno. U ovom trenutku takav pristup, naglasio je, ohrabruje i upućuje na stabiliziranje financijskih prilika u zemljama EU i eurozoni, što i za nas ima značaj.
“Iako je razina inflacije u ovim gospodarstvima i dalje nešto iznad željenih pragova, trenutačno stanje upućuje na otpornost i mogući oporavak trgovinskih aktivnosti, što bi se trebalo reflektirati i na našu trgovinsku bilancu u drugom dijelu godine“, objasnio je Mahmuzić.
Naime, kako su nedavno potvrdili iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u razdoblju januar – april tekuće godine Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan obim razmjene od 14,93 mlrd. KM, što je više za 0,09%, odnosno 13.339 KM u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Od toga, ukupna vrijednost izvoza iznosi 5,47 mlrd. KM, što je manje za 477 mil. KM ili 8,03% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 9,46 mlrd. KM i veći je za 491 milijun KM ili 5,48% u odnosu na prethodnu godinu.
Ono što je značajno je činjenica da godišnja kretanja vanjskotrgovinske razmjene pokazuju znake oporavka, što je posebno izraženo rastom izvoza u aprilu, gdje je ostvaren porast izvoza u odnosu na mart tekuće godine, ali i u usporedbi sa aprilom 2023. godine. Rezultat je situacija u kojoj imamo smanjenje deficita izvoza za 93 milijuna KM u usporedbi s tromjesečnim izvješćem te povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za 1%.
Također, iz ove su institucije tada objasnili i kako negativna kretanja vanjskotrgovinske razmjene treba uzeti s odgovarajućom rezervom jer je dosadašnja praksa pokazala smanjen obima izvoza i gospodarskih aktivnosti s početkom godine. Dodatno, ključne ekonomske projekcije za 2024. godinu imaju pozitivan trend, uz smanjenje inflacije i pozitivne projekcije rasta europskog gospodarstva možemo očekivati poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene tokom godine.
Do poboljšanja može doći i u svjetlu ispunjavanja reformskih preduvjete koji se traže od BiH kada je riječ o novom Planu rasta za zemlje zapadnog Balkana. Naime, uz izravnu novčanu podršku u iznosu nešto većem od milijardu eura, BiH će, kroz reformske procese, doći u poziciju za snažnije povezivanje i integraciju s jedinstvenim europskim tržištem, a što će donijeti i dodatne pogodnosti za domaće gospodarske subjekte. Jasno je kako će EU prije pristupanja otvoriti određena područja jedinstvenog tržišta EU-a za partnere sa zapadnog Balkana, što će građanima donijeti korist. Također, partneri sa zapadnog Balkana će morati poduzeti fundamentalne reforme, uskladiti se s “acquisom” i ispuniti svoje obaveze u okviru zajedničkog regionalnog tržišta.
Fokus će biti na sljedećih sedam početnih prioritetnih područja: slobodno kretanje roba, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanje cestovnog prijevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integracija u industrijske lance opskrbe. O kakvim je prilikama riječ, jasno je i iz izjave predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je još prošle godine poručila da Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju zapadnog Balkana u idućih 10 godina.
