Žustre reakcije poslodavaca na Odluku o minimalnoj plati
Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o povećanju minimalne plate na 1.700 KM bruto izazvala je žustre reakcije među poslodavcima ili i veliku bojazan kod radnika zbog najavljenih masovnih otkaza, iako je cilj mjere bio unaprijediti životni standard radnika.
Problem, međutim, nije u povećanju plata, već u činjenici da taj rast nije praćen smanjenjem poreza i doprinosa.
Poslodavci upozoravaju da će posljedice ove odluke biti dalekosežne, ne samo za mala i srednja preduzeća već i velika i javna preduzeća koja takođe imaju ne mali broj uposlenika sa platama ispod 1700 KM bruto.
Posebno zabrinjava činjenica da u ovakvom sistemu nelojalna konkurencija dobija dodatni podsticaj. Firme koje već izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa nastavit će sa tom praksom dodatnim povećanjem rada na crno, dok će teret novih nameta pasti na one poslodavce koji redovno izmiruju svoje obaveze.
Ovo ne samo da stvara nejednake uvjete poslovanja, već i demotiviše zakonito poslovanje u cijelom sistemu.
Zašto teret povećanja pada na uredne platiše?
Jedan od takođe velikih problema koji poslodavci ističu jeste veliki broj firmi koje već sada ne izmiruju svoje porezne obaveze.
Umjesto da se Vlada fokusira na efikasniju naplatu postojećih dugovanja, novom odlukom će samo povećati postojaća dugovanja, dok će teret promjena pasti na firme koje redovno izmiruju obaveze i poštuju zakone.
Primjeri takvih dugovanja su alarmantni. Prema službenim podacima, ukupni dugovi za poreze i doprinose u Federaciji BiH iznose 2.675.363.730,30 KM (više od dvije ipo milijarde KM). Među najvećim dužnicima su neka od najpoznatijih preduzeća, uključujući:
- JP “Željeznice FBiH” sa dugom od 161.753.582,52 KM,
- JP “EPBiH” DD – ZD Rudnici “Kreka” d.o.o. sa dugom od 159.935.035,47 KM,
- JZU “Sveučilišna klinička bolnica” Mostar sa dugom od 115.108.984,12 KM,
- KJKP “GRAS” d.o.o. sa dugom od 112.860.333,70 KM.
Ova dugovanja ne samo da opterećuju budžet Federacije, već direktno utiču na privredu. Na primjer, teret neplaćenih poreza i doprinosa ovih firmi indirektno se lomi preko leđa manjih preduzeća koja svoje obaveze ispunjavaju na vrijeme.
Upravo su ti uredni platiše sada suočeni s dodatnim izazovima usljed povećanja minimalne plate i poreza, što bi moglo rezultirati otkazima, smanjenjem broja radnih mjesta ili čak zatvaranjem firmi.
Još jedna zabrinjavajuća činjenica je da firme koje ne plaćaju poreze nastavljaju poslovati bez ozbiljnih posljedica, dok zakonite kompanije moraju nositi teret njihovih dugovanja.
Poslodavci upozoravaju da je ovakva situacija neodrživa i da bez sistemskog pristupa reformama poreza i doprinosa, povećanje minimalne plate neće donijeti očekivane benefite. Naprotiv, moglo bi dodatno destabilizirati ionako osjetljivo poslovno okruženje.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste – može li Vlada FBiH istovremeno povećati standard radnika i zaštititi poslodavce koji poštuju zakon? Za sada, odgovori na to pitanje i dalje se čekaju.
Penzioneri na udaru: Prijevremena penzija sve teža, ali stiže povećanje
Najavljeno povećanje penzija u 2025., evo šta penzioneri mogu očekivati
