Službeni dio Energetskog summita u Bosni i Hercegovini 2022. počeo je u srijedu u Neumu, a okupio je ključne domaće, regionalne i međunarodne aktere koji će razgovarati o prijeko potrebnoj reformi energetskog sektora i putu Bosne i Hercegovine u tranziciji ka čistoj energiji.
Fokus rasprava će biti na napretku reformske agende, sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i preduvjetima za povećanje potrošnje, ulozi žena u energetskom sektoru, te financijskim zahtjevima za pravednu tranziciju ka niskougljičnoj ekonomiji.
Michael J. Murphy, veleposlanik SAD-a u BiH ocijenio je kako je od ključne važnosti da BiH osigura svoju energetsku sigurnost i nezavisnost.
Podjetio je kako su prije tri godine predstavnici vlasti u BiH, zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice, potpisali zajedničku izjavu da će se pozabiviti najvažnijim problemima u energetskom sektoru u zemlji te da je BiH od tada postigla određeni napredak, no i dalje nije riješila neke od bitnih stvari.
Po njegovim riječima, to uključuje neusvajanje državnog zakona vezanog za energetiku, što taocem drži energetski sektor, gospodarstvo i ljude u BiH.
Dalje smatra kako su BiH potrebne funkcionalne, efikasne državne institucije u kojima će se raditi s ciljem postizanja rezultata.
– Davno je prošlo vrijeme da se krene na posao. BH lideri su se obavezali da preuzmu obaveze u globalnom procesu koje uključuju da se postigne napredak u tranziciji ka čistoj energiji, da povećaju energetsku efikasnost što bi dovelo do novih investicija i otvorilo nova radna mjesta. Ostalo je još puno posla u toj oblasti. SAD je ostao odlučan da da potporu bh. energetskom sektoru. Nadam se da će summit pokrenuti stvari koje su i suviše dugo čekale na pokretanje – rekao je američki veleposlanik.
– Prošli smo veliki broj benzinskih crpki s cijenama goriva koje su porasle, a to nam jasno pokazuje važnost ove teme danas. Vidjeli smo u posljednja tri tjedna kako je štetno biti ovisan o premalom broju različitih izvora energenata i kako je važna energetska sigurnost – istaknuo je Johann Sattler, šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU te naglasio važnost priključivanju zelenoj tranziciji.
Upravo u ovom trenutku cijeli svijet pokušava da smanji pretjeranu ovisnost o fosilnim gorivima, krajnje je vrijeme da se Balkan i BiH priključe tom vlaku ka zelenoj tranziciji, kazao je Sattler.
U BiH se još uvijek preko 60 posto energije proizvodi iz “prljavih” izvora (ugljena..), oko 30 posto dolazi preko vodnih resursa, a samo dva posto od vjetra i solarnih elektrana, a BiH sigurno ima potencijal da to bolje iskoristi, dodao je.
– Nama je potrebno, od domaćih vlasti, da postojano usvoje nacionalni plan za klimu i energetiku. Napravili smo napredak, ali potrebno je dalje raditi. Ono što mogu obećati, ispred EU-a, da ostajemo uz BiH, a prošle godine usvojen je plan koji je osigurao sredstva od 9 milijardi eura, kojega se dio odnosi upravo na projekte energetske tranzicije – ocijenio je specijalni predstavnik EU-a.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić naglasio je važnost energetske tranzicije i izrade zakona kako bi ta tranzicija bila još bolja.
– Mi smo pripremili set reformskih zakona, zakon o energiji, zakon o električnoj energiji, o energetskoj efikasnosti, o južnoj interkonekciji, i to su ključni zakoni kojima ćemo ispuniti ono što Europa od nas očekuje – kazao je ministar.
Dodao je kako je dogovor da se na sjednicama Vlade usvaja po jedan zakon.
– Nadamo da ćemo smoći snage da u dogovoru s državnim vlastima i vlastima u RS-u postignemo dogovor – ocijenio je Džindić.
Matthew Field, veleposlanik Velike Britanije naglasio je kako rast energenata i rast cijena pokazuje kako je energetski sektor osjetljiv na vanjske faktore i kako se može prijeći na čistije i zelenije alternative te da BiH ima kapacitete koje može iskoristi.
Smatra kako treba ulagati u njih i povećati im upotrebu jer prelazak na vlastite i čistije alternative osigurao bi, kako kaže, čišći i kvalitetniji život, te stabilnost i prosperitet stanovnika u BiH.
S njim se složila i Margaret Uebber, veleposlanica Savezne Republike Njemačke koja je također ocijenila kako je teško biti ovisan o samo jednom ili nekoliko snabdjevača energije.
Ističe kako je izazov za sve zemlje kako smanjiti ovisnost te se pobrinuti da potrošači imaju sigurnost snabdijevanja energijom, a da cijene ne rastu.
– U isto vrijeme ne smijemo dovoditi u rizik naše klimatske ciljeve, ne smijemo podrivati energetsku tranziciju, a koju ako ne provedemo nećemo ispuniti obvezu da zatopljavanje držimo na poželjnoj razini, čime dovodimo u opasnost cilj koji je usuglašen na Pariškoj konferenciji. Ono što nam je sada potrebno je suštinska transformacija naših energetskih sustava, a jedini način da postignemo te ciljeve je zajedno, kao međunarodna zajednica – kazala je njemačka veleposlanica.
Tranzicija na obnovljive izvore energije, dodaje, težak je i kompleksan proces koji zahtijeva veliku političku volju.
Pouzdana proizvodnja i snabdijevanje energijom prema mišljenjima vodećih stručnjaka bit će presudna u mnogim stvarima te će biti jedan od ključnih faktora za razvoj, sigurnost i suverenitet ekonomija, smatra predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić.
– Što se tiče BiH, imamo usvojenu strategiju, a namjera nam je da kreiramo pouzdan, efikasan, konkurentan i dugoročno održiv energetski sustav, a koji bi išao ka obnovljivim izvorima energije, jer imamo potencijale. Uz pomoć investitora i prijatelja iz inozemstva možemo kreirati budućnost kojom bi krenuli u energetski razvoj, konkurentu i sigurnu te energetski suverenu BiH – ustvrdio je Zvizdić.
Ingrid Macdonald, UN rezidentna koordinatorica govorila je o globalnoj klimatskoj krizi ocijenivši pri tome kako su ljudi i okoliš u BiH sve više pogođeni tom klimatskom krizom što smo, kako kaže, vidjeli prošle godine s požarima.
Rješenje će, po njezinom mišljenju, zahtijevati hitnu globalnu solidarnost, a na lokalnoj razini neophodno je hitno poduzeti korake da se krene naprijed.
Učinkovitije korištenje energije i pravedna društveno odgovorna tranzicija ka čišćim i zelenijim alternativama je od presudnog značaja, a pomoć gospodarstvu i ljudima koji prelaze s neobnovljivih izvora na obnovljive izvore energije mora biti u središtu nastojanja, ustvrdila je Macdonald.
Dodala je kako je BiH već napravila značajan napredak kada se usuglasila da smanji emisiju stakleničkih plinova za 33 posto do 2030. i 66 posto do 2050., u donosu na brojke iz 90-ih.
– Baš ovdje na summitu u Neumu iz 2019. godine najviši politički predstavnici iz BiH su se obvezali da će na lokalnoj razini izraditi i provesti zakoni kojima bi se postigli ciljevi energetske tranzicije. Sad je važno da imamo konkretne korake i konkretno zakonodavstvo – naglasila je.
Summit, koji će trajati do petka, 25. ožujka, provodi Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz Projekt asistencije energetskom sektoru (USAID EPA), potom Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), EU Delegacija u Bosni i Hercegovini, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) uime njemačke vlade i Britansko veleposlanstvo u Sarajevu.
