U svijetu u kojem se sve više priča o zdravlju i prehrambenim navikama, emocionalno prejedanje postaje tema koja zaslužuje pažnju. Ali, šta je zapravo emocionalno prejedanje, kako utiče na naše zdravlje i šta možemo učiniti da ga spriječimo? Početkom prethodog mjeseca RTV Slon uradila je istraživanje o precepcijama javnosti u vezi sa emocionalnim prejedanjem, a u narednim redovima donosimo ključne rezultate našeg istraživanja.
Ko su bili učesnici našeg istraživanja?
Naše istraživanje obuhvatilo je različite demografske grupe. Većina ispitanika bile su žene (96,7%), dok je 3,3% učesnika činilo muškarci. Starosne grupe su bile raznolike: najveći broj ispitanika pripadao je grupi od 35 do 45 godina (36,4%), dok su mlađe generacije od 18 do 25 godina činile 9,1% učesnika. Cilj istraživanja bio je razumjeti percepciju emocionalnog prejedanja među različitim populacijama.
Šta je emocionalno prejedanje?
Većina ispitanika (71,8%) definiše emocionalno prejedanje kao korištenje hrane za smirivanje emocija poput stresa, tuge ili dosade. Nažalost, 5,1% ljudi nije upoznato s ovim pojmom, što ukazuje na potrebu za većom edukacijom kako bismo svi bolje razumjeli ovaj fenomen.
Emocionalni okidači: Zašto jedemo kada nismo gladni?
Emocionalno prejedanje često je reakcija na unutrašnje ili vanjske stresore. Naše istraživanje otkriva nekoliko ključnih razloga:
– Dosada ili navika (36,8%)
– Reakcija na stresne situacije (28,2%)
– Traženje utjehe ili smirenja (33,3%)
Zanimljivo je da društveni pritisak ili prilike nisu navedeni kao značajan faktor, ali kulturni obrasci i porodični običaji mogu igrati važnu ulogu. U mnogim zajednicama, hrana je način izražavanja ljubavi ili podrške, što dodatno doprinosi ovom problemu.
Kako se osjećamo nakon prejedanja?
Osjećaji nakon prejedanja variraju, ali frustracija zbog gubitka kontrole nad navikama dominira (57,3%). Ostali najčešći osjećaji uključuju:
– Krivica ili sram (17,9%)
– Ravnodušnost (17,1%)
– Zadovoljstvo (7,7%)
Komfort hrana: Privlačna estetika s dugoročnim posljedicama
Komfort hrana označava namirnice koje nam pružaju trenutnu ugodu, često zahvaljujući svom privlačnom izgledu, dekoraciji i načinu serviranja. Ove namirnice, bogate kalorijama, šećerom ili mastima, lako nas privuku svojim bojama, teksturom i prezentacijom. Prema našem istraživanju, većina ispitanika koristi hranu za smirivanje emocija, posebno u stresnim situacijama (28,2%) ili tokom dosade (36,8%). Ova potreba za trenutnim olakšanjem često vodi ka prekomjernom unosu hrane.
Važno je napomenuti da izbor zdravijih alternativa može pomoći. Na primjer, orašasti plodovi, svježe voće ili topli biljni čajevi mogu pružiti osjećaj ugode bez negativnih posljedica po zdravlje.
Kako pokušavamo promijeniti navike?
Više od polovine ispitanika (54,3%) pokušalo je smanjiti emocionalno prejedanje kroz lični trud, dok je 31% koristilo dijete. Samo 3,4% ispitanika potražilo je profesionalnu podršku, što naglašava potrebu za dostupnijim resursima.
Uticaj zajednice i socijalne podrške
Zajednica i socijalna podrška igraju ključnu ulogu u prevenciji emocionalnog prejedanja. Porodični razgovori o zdravim navikama, zajedničko kuhanje ili organizacija aktivnosti koje nisu vezane za hranu mogu pomoći u izgradnji pozitivnih obrazaca ponašanja. Grupni pristup, poput podrške vršnjaka ili zajedničkog rada na postavljanju ciljeva, može pružiti dodatnu motivaciju i smanjiti osjećaj usamljenosti koji često vodi ka emocionalnom prejedanju.
Uticaj medija i društvenih mreža
Društvene mreže i mediji često doprinose pritisku kroz nerealne standarde ljepote. Mnogi ispitanici priznaju da osjećaju dodatni stres ili nezadovoljstvo sobom upravo zbog usporedbi s idealizovanim slikama koje viđaju online. Osvještavanje ovog problema može pomoći ljudima da izbjegnu emocionalno prejedanje izazvano ovakvim pritiscima.
Fizičke i mentalne posljedice emocionalnog prejedanja: Šta kažu naši ispitanici?
Prejedanje ima ozbiljne posljedice na oba aspekta zdravlja, što su prepoznali i učesnici našeg istraživanja. Više od polovine ispitanika (59,5%) smatra da emocionalno prejedanje utiče i na fizičko i na mentalno zdravlje. Evo ključnih zaključaka:
– Fizičke posljedice: Povećanje rizika od gojaznosti, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti, što je prepoznalo 31% ispitanika.
– Mentalne posljedice: Depresija, anksioznost i osjećaj krivnje, što je posebno istaklo 9,5% učesnika.
Ovi rezultati ukazuju na potrebu za integrisanim pristupom koji uključuje i fizičke i emocionalne aspekte zdravlja.
Ključni koraci za prevenciju emocionalnog prejedanja
Na osnovu odgovora ispitanika, evo najvažnijih koraka za rješavanje ovog problema:
1. Jačanje emocionalne otpornosti:Psihološka podrška smatra se ključnom za 65% ispitanika.
2. Edukacija o prehrani: Važnost informacija o zdravim navikama ističe 17% ispitanika.
3. Promocija zdravog načina života: Uloga porodice i zajednice naglašena je kod 16,2% učesnika.
Praktični savjeti za bolje navike
Ako se prepoznajete u ovim rezultatima, isprobajte ove korake:
– Potražite podršku: Razgovarajte s nutricionistom ili psihologom.
– Uvedite male promjene: Postavite jasne ciljeve i fokusirajte se na male korake.
– Oslonite se na aktivnosti: Bavite se hobijima, meditirajte ili provodite više vremena u prirodi.
Podijelite svoju priču
Vaše iskustvo može pomoći drugima. Ako imate savjete ili priču o prevladavanju emocionalnog prejedanja, napišite nam u komentarima. Edukacija i dijeljenje iskustava ključ su za bolje zdravlje svih nas!
Emocionalno prejedanje tema je 32. epizode podcasta Taboo Show. Ako o ovoj temi želite saznati više i poslušati savjete nutricionistkinje Mirhe Skakić pozivamo vas da pogledate i snimak epizode.
*RTV Slon povremeno provodi istraživanja stavova javnosti. Učešće u istraživanjima je na dobrovoljnoj bazi putem www.rtvslon.ba i preko javnog objavljenog poziva. Aninomnost u istraživanjima je osigurana a svi podatke koristimo isključivo za potrebe kreiranja jedinstvenog autorskog sadržaja.
Možda će se zanimati i ovo
Kako preživjeti smrt voljene osobe /rezultati istraživanja/
Predbračni ugovori: stereotipi i predrasude /rezultati istraživanja/
Šta građani BiH misle o depresiji /rezultati istraživanja/
