Svako ljeto turisti provode sate i sate zaglavljeni u saobraćajnim gužvama na granici s Hrvatskom, ali ovo bi uskoro trebala biti prošlost jer će se ta jadranska zemlja pridružiti schengenskom području bez graničnih kontrola već 2023. godine. No za Bugarsku i Rumuniju taj san još se nije ostvario, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AGERPRES, BTA, dpa, FENA, HINA i STA.
Najveća svjetska zona slobodnog putovanja dobila je još jednog člana. Od 1. januara 2023. godine bit će 27 država članica u schengenskom prostoru, 23 zemlje Evropske unije te Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Hrvatska, njezina posljednja članica, za manje od mjesec dana ulazi u schengenski prostor.
Početkom godine bit će ukinute granične kontrole na kopnenim i pomorskim prijelazima, a do kraja marta 2023. godine to će uslijediti i na aerodromima. Ulaskom Hrvatske u Schengen to se područje širi prvi put nakon više od deset godina.
Postojeće članice Schengena moraju jednoglasno odobriti pristupanje nove članice. Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije 8. decembra su glasali o proširenju schengenskog prostora na još tri zemlje: Rumuniju, Bugarsku i Hrvatsku. I dok je put Hrvatskoj za pridruživanje otvoren, nije bilo konsenzusa oko glasanja o Rumuniji i Bugarskoj zbog protivljenja Austrije i Nizozemske.
Šta još drži Rumuniju i Bugarsku izvan Schengena?
Napori Bugarske i Rumunije da se pridruže zaustavljeni su više od desetljeća otkako je Komisija 2011. godine prvi put ocijenila da su zemlje spremne za Schengen. Austrijski kancelar Karl Nehammer nedavno je jasno rekao da za njega trenutno ne dolazi u obzir ukidanje graničnih kontrola s Rumunijom i Bugarskom. Kao razlog naveo je to što u Austriju trenutno stiže previše neregistriranih migranata.
Nizozemsko protivljenje usmjereno je samo na Bugarsku, dijelom zbog zabrinutosti u vezi s vladavinom prava. Nizozemski parlament usvojio je rezoluciju u oktobru u kojoj se kaže da je potrebna daljnja analiza funkcioniranja vladavine prava i rasprostranjenosti korupcije i organiziranog kriminala u Bugarskoj.
Prošle sedmice nizozemska vlada odlučila je da Bugarska još ne ispunjava uvjete za pridruživanje schengenskom prostoru. Nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je da je prerano pristati na pristupanje Bugarske. Međutim, nizozemski premijer Mark Rutte istaknuo je izglede da zemlja dobije odobrenje sljedeće godine.
Pokušaji da se pronađe rješenje za pitanje primanja Bugarske u Schengen nastavit će se do kraja ove i iduće godine, rekao je zamjenik bugarskog premijera Ivan Demerdžijev novinarima u Briselu.
– Bugarska se jako dobro pokazala, sam zaključak Evropske komisije i izvještaja i mišljenja pokazali su da Bugarska i Rumunija ispunjavaju sve uvjete za ulazak u Schengen. Pitanje je bilo političko – rezimirao je Demerdžijev.
Potpredsjednik Vlade je najavio da se od početka sljedeće godine očekuje nastavak napora švedskog predsjedanja Vijećem Evropske unije. “Ništa nije izgubljeno, naprotiv, na dobrom smo putu i učinili smo ono što se od nas očekuje”, rekao je.
– Konkretni datumi nisu određeni, razgovori su u toku. Austrija je jasno dala do znanja da postoje kompromisi koje bi prihvatila. Spremni smo na konstruktivna rješenja, sve dok se ona odnose na stvari koje su korisne za zaštitu granice. Nizozemska ne postavlja takve zahtjeve, tamo je dijalog teži, u njihovom stavu nema konstruktivizma – istaknuo je Demerdžijev.
Rumunki premijer Nicolae Ciuca izrazio je “duboko razočaranje” zbog “nedostatka konsenzusa” u Vijeću pravosuđa i unutrašnjih poslova u četvrtak o pristupanju Rumunije Schengenu i naglasio da je glasanje Austrije neopravdano.
– Sve evropske države osim jedne pristale su otvoriti Rumunima vrata schengenskog prostora kao priznanje za pripreme, ali i kontinuirane napore godinama da zaštitimo vanjske granice Evrope. Jednoglasnost nije bila moguća jer je samo jedna članica, Austrija, odbila ulazak Rumunije. Iskreno žalimo zbog toga i ne razumijemo nefleksibilnu poziciju koju je Austrija pokazala – izjavio je Nicolae Ciuca u četvrtak u Victoria Palaceu.
Evropska komisija izrazila žaljenje zbog građana Bugarske i Rumunije
Evropska komisija nedavno je potvrdila da sve tri zemlje ispunjavaju potrebne uvjete za punopravno pristupanje Schengenu. Potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Schinas rekao je da su sve tri zemlje učinile više od onoga što se od njih tražilo.
Kazao je da su ‘neka mala oklijevanja’ koja postoje bila političke prirode i temeljena na pogrešnoj pretpostavci da će proširenjem Schengena biti manje kontrole na vanjskim granicama. “Jači smo, a ne slabiji, kroz proširenje Schengena”, rekao je Schinas novinarima uoči glasanja 8. decembra.
Europska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson poželjela je dobrodošlicu Hrvatskoj u schengenski prostor, izrazivši žaljenje zbog građana Rumunije i Bugarske.
evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson Foto: FENA/Stephanie Lecocq/EPA
– Ovo je dobar dan za građane Hrvatske – dobrodošli u Schengen. Građanima Bugarske i Rumunije poručujem: Vi u potpunosti zaslužujete biti dio Schengena i ja ću podržati svaki korak da to postignem u svom mandatu – najavila je.
Foto: Ylva Johansson at a press conference on the Schengen expansion at the European Commission, in Brussels, Belgium, November 16, 2022. Photo: Stephanie Lecocq/EPA
Slovenija podržava ulazak Hrvatske u schengenski prostor
– Sretni smo što će Hrvatska 1. januara ući u schengenski prostor. Očekujemo da će kao članica dosljedno ispunjavati svoje obveze u zaštiti schengenske granice – kazala je novinarima slovenska ministrica unutrašnjih poslova Tatjana Bobnar.
Slovenska policija ima pripremljenu strategiju na temelju koje će u okviru “kompenzacijskih mjera” provoditi nadzor na unutrašnjoj granici i osiguravati sigurnost slovenskih građana, navela je.
Mobilne policijske jedinice poseban će naglasak staviti na glavne saobraćajne priključke, željezničke i autobusne stanice te druge lokacije za koje će analize pokazati povećan rizik od ilegalnih migracija i prekograničnog kriminala.
Što se tiče hrvatsko-slovenskog graničnog spora, Slovenija je u jednostranom saopćenju istaknula da je granica između dvije države, utvrđena arbitražom iz 2017. godine, konačna je i obavezujuća te da se mora poštovati. Hrvatska je 8. decembra usvojila jednostranu izjavu u kojoj stoji da je arbitraža ne obavezuje jer je Slovenija počinila proceduralne nepravilnosti te da se granica tek treba utvrditi.
BiH s Hrvatskom dijeli 1.000 kilometara državne granice
U međuvremenu, Bosna i Hercegovina, koja nije članica Evropske unije, a koja dijeli 1.000 kilometara granice s Hrvatskom, izrazila je drugačiju zabrinutost, da bi ulazak Hrvatske u Schengen BiH predstavljao posebne izazove.
No, izvjestioc Evropskog parlamenta Paulo Rangel iz Kluba zastupnika Evropske pučke stranke (EPP) kazao je za Evropske Redakcije (ENR) da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor u interesu Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola između schengenskog prostora i Hrvatske neće ni na koji način uticati na građane Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, dodao je, to znači da će se Evropska unija još više približiti BiH, što je bilo dobro za zemlju koja očekuje da već sljedeće sedmice dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i da jednog dana postane članica EU.
Sadržaj teksta se temelji na vijestima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom – ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.
RTV Slon/Fena
