Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Anto Domazet kazao je da će Ruska invazija na Ukrajinu izazvati ozbiljne ekonomske posljedice, kako za obje zemlje, tako i za ostali svijet, posebno u ekonomskim sektorima u kojima je vidna uloga dvije zaraćene strane.
– Uvođenje sankcija Rusiji imat će sigurno negativne posljedice, kako po Rusiju, tako i po zemlje koje uvode sankcije i one koje će ih slijediti. Međutim, one će imati i krupne geopolitičke konsekvence, posebno ako se razmatra potencijalna uloga Kine u ovoj situaciji – rekao je Feni prof Domazet.
Naglasio je da procjene ekonomskih efekata rata ovise o tome koliko će trajati i kakvi su ciljevi rata – dugotrajnija kontrola Ukrajine ili pritisci za postizanjem određenih političkih rješenja.
Domazet je posebno istakao da će najveće posljedice rata biti u energetskom sektoru.
– Rusija snabdijeva jednom trećinom europsko tržište veličine 510 milijardi kubnih metara plina. To je, uz suspenziju Sjevernog toka 2, pozicija koja znači ovisnost o ruskom plinu, a kada su isporuke u pitanju, cijena je u drugom planu – ističe.
Mišljenja je da ipak „tračak svjetlosti” u kratkoročnom periodu je u tome da je kraj zime i da će se potrošnja plina za grijanje smanjivati, odnosno slijedi sezona manje potrošnje plina.
– Na tržištu nafte utjecaj Rusije je također značajan (27 posto uvoznih potreba Europe). Sektor hrane je također ugrožen i treba očekivati rast cijena žitarica, a mnogo toga će biti predmet nekontroliranih situacija do naredne žetve. Na tržištu strateških materijala također treba očekivati duboke poremećaje i rast cijena (prije svega metali: aluminij, nikl, bakar i drugi) – dodaje Domazet.
Kako je pojasnio, u čitavoj situaciji je značajno kako u BiH odgovoriti na ovu situaciju.
– Polazna pretpostavka je da rat neće poremetiti trend ekonomskog rasta u EU kao dominantnom tržištu za izvoz BiH, iako će sigurno ujecati na njegovo usporavanje. Iako su mogućnosti aktivnog djelovanja ograničene, iako je BiH izložena vanjskim šokovima i ima nisku otpornost na te šokove, hitno treba mjere usmjeriti na nekoliko pravaca – naglašava.
Prof Domazet kaže da prvo treba višestruko, vanredno povećati sredstva za subvencije za poljoprivredu, kako bi se iskoristile mogućnosti za što intenzivniju proljetnu sjetvu.
Drugo, treba privremeno suspendirati uplate akciza na gorivo.
Treće, osigurati kapacitete proizvodnje električne energije, jer bi se time moglo na izvjestan način stabilizirati energetska situacija u slučaju daljih poremećaja. Četvrto, potrebno je intervenirati socijalnim doznakama za društvene slojeve pogođene inflacijom i prijetnjom dodatnog osiromašenja.
Peto, u FBiH vanredno treba intenzivirati usvajanje Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kao osnove za osiguranje potrebnih uvjeta da se osigura rast u ovako dramatičnim uvjetima, te nastaviti nužne reforme za održanje i ubrzanje razvoja i ekonomskog rasta.
– Kako se vidi, ne preporučuje se u ovoj situaciji formiranje zaliha strateških proizvoda. Jer, kao što se bunar ne kopa kad osjetite žeđ, tako se isto i zalihe ne stvaraju kad su cijene na vrhuncu i kada su tržišta u deficitima – zaključio je Domazet.
Izvor: RTV Slon/FENA
